DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 47 <-- 47 --> PDF |
1. prilagodljivost lošim utjecajima klime, osobito bure, suhoće, suše i posolice (slane), 2. prilagodljivost lošijim sastavima tla (plitkoća, ispranost hranljivih tvari, pomanjkanje vlage i vode, zaslanjenost), 3. brži rast, barem u mlađoj dobi drveća, 4 stvaranje što gušće ili barem široke krošnje, 5. estetsko oblikovanje debla i krošnje, 6. otpornost bolestima i štetnim insektima, 7. brzo zacjeljivanje rana od povreda i požara. Zahvaljujući uviđavnosti Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, makar nema nikakvih svojih interesa za ulaganje izvan šumske privrede, i zatim Saveznog fonda za naučni rad pribavljena su sredstva za kratkoročna istraživanja. Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s tim je sredstvima započeo rješavanje tog naučnog problema. Budući da su sredstva razmjerno malena, organizacija istraživanja i pokusa ne može se izvršiti na širem planu. Unatoč takvim okolnostima, Institut je ipak uspio ući u proučavanje navedenog problema toliko da već imamo prve rezultate orijentacijskih ispitivanja i pokusa.* Rezultati tih prvih, orijentacijskih, radova daju osnovicu i smjernice za istraživanja. Ali za proučavanje na širem planu, za organiziraniji nastavak započetih naučnih radova potrebna su nova ili barem dopunska sredstva iz fondova zainteresiranih organizacija turističke privrede. Primjena postignutih rezultata ovisi o stavu i angažiranosti organizacija. Za provedbu tih radova imamo dovoljno šumarskih stručnjaka na terenu. Imamo i šumske rasadnike. Ali ako se problem turističkog ozelenjivanja He bude sistematski rješavao, šumska privreda će postojeće rasadnike još više zapuštati i neće u njima biti dovoljno odraslijih sadnica kojima bi se na određenim objektima trebalo bržim postupkom stvarati potrebne turističke šume i zelene pojase oko naselja i putova. ZAKLJUČNE NAPOMENE Od ukupnih investicija koje se ulažu u razvitak turističke privrede za ozelenjivanje određenih objekata na području srednje Evrope odvaja se najmanje 2—3%. Jadransko područje naše zemlje, koje je sa turističkog gledišta veoma interesantno, mnogo je manje obraslo šumskim zelenilom nego područje srednje Evrope, a ipak se u stvaranje turističkih šuma, zelenih pojasa oko naselja, za ozelenjivanje plaža, vidikovaca, važnijih putova i dr. ulažu posve neznatna sredstva, a i to uglavnom na bazi vrlo kratkoročnih planiranja ili časovitih potreba. Jedino šumskim drvećem može se na širem području jadranskog krša obavljati racionalno ozelenjivanje, a ne ukrasnim drvećem, grmljem, cvijećem i travama. Da bi se stvaranje šumskih nasada moglo obavljati ekonomično, potrebno je prije svega da se izvodi na naučnoj osnovici. Inače je neefikasno: prepolagan * Safar J.: Problemi izbora vrsta drveća bržeg rasta u vezi s bržim razvitkom jadranskog turizma. Bilten Posl. udruženja šum. privred. organizacija Hrvatske, 1962; Nalazišta i razmnažanja topola na mediteranskom području, Prilog bržem stvaranju turističkih šuma. Šum. list 1964; Problem morfoloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika brucijskog bora. Bilten Posl. udruženja šum.-privred. organizacija Hrvatske. 1964. |