DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 45 <-- 45 --> PDF |
* uzeti na jedan automobil 2,5 osobe, tada je ukupan prihodautokampa biona 8 ha površine — noćenja 157.000 X 50 d 7,850.000 d — automobila 63.000 X 200 d 12,600.000 d Sveg a 20,450.000 d ili po jednom hektaru camping-šume 2,556.000 d Usporedimo sada tu kalkulaciju s investicijama po krevetu ugostiteljskih objekata, a da se ne uračunaju komunalije (kao što to nije učinjeno ni za turističku šumu). Investicija po jednom krevetu iznosi prosječno u hotelu C kategorije i motelu oko 1,000.000 dinacra. Dakle, isto toliko koliko košta osnivanje 1 ha turističke šume. Za održavanje hotela i motela potrebni su veći izdaci nego za održavanje i čuvanje šume. Prihod po jednom krevetu hotela C kategorije za oko 100 dana turističke sezone može iznositi: 100 dana X 1.000 d do 2.000 (prema dobi sezone) oko 150.000 d brutto. Usporedimo taj prihod s naprijed navedenim prihodom 1 ha šume koja se turistički eksploatira i s prihodom 1 ha plantaže topola. Za takve kalkulacije potreban je, dakako, dublji studij ekonomista (nismo ga mogli dosad nigdje dobiti unatoč upornim traženjima). Ipak smatramo da bi iznesena razmatranja trebala biti barem poticaj zainteresiranim radnim organizacijama da angažiraju skup specijalista za izradu računa ekonomičnosti i rentabiliteta — pogotovo danas kad se traže nove mogućnosti za razvitak turizma i kad naša republika i federacija ne mogu stvoriti jedinstveno gledište o angažiranosti investicija i perspektivi vrhunskog priliva deviza u 7-godišnjem planu razvitka turizma. b) Mogućnosti za brže stvaranje turističkih šuma Kad god se razmatra pitanje pošumljivanja određenih objekata jadranskog područja Krša, uvijek se pojavljuju primjedbe: tko će dočekati dok šuma naraste. Tako je problem šumskog ozelenjivanja turističkih objekata na našem primorju neprekidno prisutan, podjednako nov i star. Čini se neriješiv. Rješavati se ipak mora — ako ne danas, onda za nekoliko godina. Što se taj posao kasnije započne, problem stvaranja šumske sjene bit će akutniji. Neće se moći riješiti ubrzano kao, na primjer, gradnja hotela i dr. A već danas grade se turistička naselja na goletima malo obraslih drvećem, umjesto da se na temelju dugoročnog plana na takvim mjestima najprije započnu osnivati nasadi šumskog drveća. Šumska privreda nema većeg interesa da osniva šume na degradiranim goletima primorja. Ona se mora voditi svojom ekonomskom računicom, jer prihodi od iskorišćavanja sadašnjih turističkih šuma ne ulaze u blagajne onih privrednih organizacija koje su te privredne objekte osnovali, održavali i očuvali, i danas ih čuvaju, sanitarno zaštićuju i održavaju na teret svojih prihoda. Pošumljavanja koja, unatoč takvom privrednom nesmislu, vrše šumskoprivredne organizacije o svojem trošku posljedica su uglavnom lokalnih (društveno- sentimentalnih, estetsko-kulturnih i drugih) utjecaja ili osjećaja, te se ne obavljaju po privrednom planu. |