DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 42     <-- 42 -->        PDF

u okviru navedenih postavki, treba više investirati u tzv. mali ili veliki turizam,
gotovo se redovno zanemaruje činjenica da se sve više razvija tzv. nomadski
turizam, turizam na kotačima, pod šatorima, u prirodnijim sredinama.


Za nomadski turizam na našem veoma razvijenom jadranskom području
(s hiljadu otoka) postoji mnogo više mogućnosti nego igdje drugdje na Mediteranu.
Stoga bi bilo potrebno da se takvoj vrsti turizma na našem dijelu Mediterana
dade određenije privredno značenje: da mu se istakne poseban pejsažnoturistički
značaj, različit (specifičan) u odnosu na druge mediteranske zemlje.


Jer, dogodit će se — kao što se u srednjoj Evropi sve više i događa — da
će turistički nomadi (i ne samo takvi turisti), izbjegavajući umjetne horizontale
i vertikale gradova, nastojati da što više prodiru u prirodno oblikovane prostore,
u neskučene krajolike. Zato je Jugoslavija danas interesantna. Posjet
našim jadranskim obalama danas je turistička moda. Dokad će to biti, ako se
gradnjama u mnogim Ijetovališnim naseljima bude previše davao tip i stil velikih
srednjoevropskih ljetovališta?


U razmatranju unapređivanja ljetovališnog turizma na Jadranu treba
istaknuti ove činjenice:


— svi ili gotovo svi Ijetovališni priobalni prostori na kojima se nalaze šumski
nasadi zauzeti su ugostiteljskim objektima, te se već danas ugostiteljski
objekti grade na goletima ili u šikarama i makijama;
— turisti koji danas borave u camping-šumama u idućim životnim dobama,
tj. kad budu stariji, iskorišćavat će hotelske kapacitete;
— mnogi vidikovci, odmarališta i razne prirodne rijetkosti uz jadransku
magistralu gotovo i nemaju šumskog zelenila;
— velik je problem, a bit će sve veći, zaštita automobila od sunčane pripeke.
Da bi se problem turizma mogao uspješno rješavati, potrebno je da se
bržim postupcima stvori potrebna šumska sjena. Koliko je ona na goletima našeg
jadranskog Krša nužna, nije potrebno naročito obrazlagati. Zato je zadatak
ovih razmatranja da se utvrdi:


a) ekonomičnost osnivanja turističkih šuma,
b) mogućnost ubrzanog stvaranja takvih šuma.


a) Ekonomičnost stvaranja i isk.orišćavanja turističkih šuma*


Kod izlaganja te materije nećemo ulaziti u tehničke pojedinosti osnivanja
šumskih nasada. To je zadatak daljnjih faza razrade.


Kao primjer za grubu kalkulaciju ekonomičnosti uzet ćemo da se turistička
šuma osniva vrstama drveća bržeg rasta i široke krošnje sadnjom 3—5 godišnjih
biljaka na tlima osrednjeg sastava.


U dugoročnijem planiranju, dovoljno bi bilo da se na jedan hektar dobrog
zemljišta posadi 500 odraslijih biljaka. Početak turističke ekspolatacije takve
šume, osnovane od vrsta drveća bržeg rasta i široke krošnje, može biti, prema
ekološkim okolnostima i starosti sadnica, poslije 5 godina; za potpunije stvaranje
sklopa krošanja, 2—3 godine više; na lošijim staništima duže.


Navodimo primjere! U šum. rasadniku Senj, topole 1/2 imaju prosječnu
visinu 3 m a 5-godišnji alepski bor 1,3 m. 8-godišnji drvored topola pred rap-
skim hotelom Kontinental ima prosječan promjer krošanja 8—9 m (50—60 m2),


* Pod turističkom šumom smatramo takvu šumu koja se turistički eksploatira,
tj. onu u kojoj se nalaze Ijetoval´išne kućice, šatori ili osobna motorna vozila.