DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 41 <-- 41 --> PDF |
(prema cijenama u prvoj polovici godine 1964.) do 500.000 dinara, što ovisi o kakvoći tla, broju i veličini sadnica. Naprotiv, ubr.^ino stvaranje turističkih šuma, većim biljkama i stablašicama standardnih vrsta drveća, u odnosu na veličinu sadnica i dr, zahtijeva za oko 50—150% veći trošak. Ako nam se taj podatak o troškovima pošurnljavanja na jadranskom pogručju čini previsok, za usporedbu i na ovom mjestu (v. Šum .list 1964. broj 3/4 str 104) iznosimo J e n k o v e podatke iz god. 1963. o troškovima osnivanja 1 ha topolove plantaže: krčenje panjeva 270.000 d, priprema tla 160.000 d, osnivanje nasada 120.000 d, svega 550.000 d; dodamo li tome troškove njegovanja 300.000 d i sječe 1,120.000 d, iznosi čitav trošak 1,970.000 d. Kad taj trošak (za 12-godišnju plantažu) odbijemo od vrijednosti dobivenih sortimenata (2,820.000 d) ostaje čisti prihod oko 850.000 d odnosno oko 80.000 dinara godišnje. Iznijeli smo čitav taj primjer da bismo ga mogli usporediti s prihodom koji se dobiva od turističke eksploatacije primorskih šuma. Šume brucijskog i alepskog bora u Rovinju mnogostruko su povećale turističko značenje istarske obale (foto J. Šafar). Bez šuma privredna vrijednost tog vrlo lijepog krajolika bila bi neznačajna. Ali ovako, Rovinj je postao velika meta domaćih i, još više, stranih turista. 2. ZNAČENJE TURISTIČKIH SUMA Osnovne postavke u sadašnjoj fazi razvitka turističke privrede na priobalnom području Jadrana jesu: 1. planiranje na duži rok, 2. ekonomičnost ulaganja, 3. nikakvo šabloniziranje, 4. što manje improvizacija. U pitanjima da li, |