DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Degradacija postojećih šuma. Stalnim gaženjem zbija se tlo, kvari se njegova
prirodna struktura. Zbog slabe strukturnosti, odnosno zbog povećanog
kapilariteta povećana je evaporacija tla. Zbog premalene količine kisika korijenje
fiziološki slabi i postepeno ugiba. Vjetrovi će takva stabla sve više izva-
Ijivati, štetni insekti napadati i parazitske gljive razarati. Miniranjem terena,
kod osnivanja ugostiteljskih objekata, gradnje putova i vodovoda mnoga se
stabla oštećuju, i postepeno ugibaju; smanjuje se efektivna površina šuma.
Zbog ekstenzivnog iskorišćavanja i preopterećenosti vijek šuma se skraćuje.
Zbog fiziološkog slabljenja, takve šume postaju neotporne i prije normalne
dobi su senilne, degradiraju. Saniranje je dugotrajno, skupo i problematično.
Obnavljati se te šumice ne mogu, jer se u toku turističke sezone novi naraštaj
šumskog drveća, stvoren prirodno ili podsadnjom, uglavnom ne može sačuvati
i održati. Kad bi se i pokušalo zatvoriti dio tih šuma ogradama u svrhu melioracije
i obnove, pojavio bi se veoma oštar problem: turističke organizacije bi
protestirale; a podsađivanje stablašicima je skupo.


Borove šume mnogo stradaju od šumskih požara. Samo u godini 1962. izgorjelo
je na jadranskom području Hrvatske oko 2.500 ha šumica, ponajviše
oko turističkih objekata, uglavnom zbog nehata ili neopreznosti i malog osjećaja
odgovornosti nesvjesnih i nesavjesnih turista. Tko može nadoknaditi tu
štetu? Mnogo je vremena potrebno da se osnuju nove šumice od četinjača i regeneriraju
listače. Ali od te konstatacije nije se krenulo ni korak naprijed.


Osnivanje novih šuma. Činjenica je da je iskorišćavanje mnogih turističkih
šuma, zbog velike invazije turista, iznad dopuštenog maksimuma. Opterećenost
bit će sve veća. Činjenica je također da tempo izgradnje novih ugostiteljskih
objekata nije ni u kakvoj ravnoteži s mogućnošću održavanja postojećih šuma
i s tempom osnivanja novih. To se može već u skoroj budućnosti osvetiti, a odrazit
će se u manjoj rentabilnosti tih objekata.


Pitanje estetsko-dekorativnog ozelenjivanja, stvaranja šumske sjene i zaštitnih
pojasa od drveća u okolici ugostiteljskih i drugih ljetovališnih objekata
i skupina drveća uzduž jadranske magistrale i drugih važnijih putova, unatoč
izvjesnim ulaganjima, još uvijek je otvoreno, već i zato što se nemalen broj posađenog
drveća suši. Počesto je loš izbor i vrsta drveća i staništa.


Problem je u tome što šumska privreda ne može imati širi interes da pošumljuje
u turističkoj zoni, jer prihode i od postojećih šuma iskorišćuju druge
privredne organizacije. Te organizacije, međutim, jedva gdje izdvajaju sredstva
za osnivanje novih šuma. Šumska privreda ima samo izdatke; za upravu, čuvanje
šuma i za suzbijanje štetnih insekata i bolesti. Kad se određenim organizacijama
postavi pitanje o obnovi sadašnjih i osnivanju novih turističkih šuma,
gotovo redovno se dobiva odgovor da je to zadatak investicija šumarskih organizacija.
Ima i izuzetaka (npr. Labin—Rabac). Ali, izuzeci potvrđuju pravilo,
tj. postojeće stanje.


U pojedinim republičkim pa i lokalnim organizacijama koje se bave problemima
turizma sve češće se pojavljuje zahtjev da bi se kod projektiranja lokacije
budućih turističkih naselja trebalo predvidjeti pravodobna pošumljavanja.
tako da se građevine podižu pokraj već ošumljenih predjela. Ali i od te konstatcaije
nije se krenulo ni korak naprijed.


Usporedno s dugoročnim urbanističkim projektiranjem, trebalo bi izrađivati
dugoročne planove pošumljivanja. Tada bi pošumljivanje bilo jeftinije:
obavljalo bi se malim biljkama. Jedan hektar takvog pošumljivanja koštao bi