DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 39 <-- 39 --> PDF |
O EKONOMIČNOSTI TURISTIČKIH ŠUMA NA JADRANSKOM PODRUČJU TKALČIC B. (Zadar), ŠAFAR J. (Zagreb), MARUŠIC R. (Poreč) Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Očuvanje šumskog fonda u Primorju i podizanje novih šuma duž jadranske magistrale jedan je od značajnijih preduvjeta za daljnji razvitak turizma, ističe se u analizi Jugoslavenskog savjetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo, izvršenoj u raspravi o sadašnjem stanju i perspektivama šumarstva u Primorju. Od 5,6 miliona hektara Dinarsko-jadranskog područja Krša, od godine 1918. do danas pošumljeno je na našem primorju ukupno 66.000 ha površine, od toga samo oko 1/3 na priobalnom pojasu. Kolika je važnost priobalnih šumica za turističku privredu, pokazuje ovaj evidentirani podatak: od oko 47 milijuna noćenja na jadranskom području u godini 1962. otpada 83% na objekte vezane na šumu. Zato, daljnji razvitak turističke privrede zahtijeva da se brzo i jeftino pošumljuje vrstama drveća bržeg rasta.* Postavlja se sve više zahtjev da se za osnivanje turističkih šuma i skupina drveća oko naselja, kupališta, jadranske magistrale i drugih putova izdvaja određen postotak od turističkih taksa i dio sredstava koja služe za izgradnju ugostiteljskih objekata i glavnih jadranskih saobraćajnica. I ne samo za stvaranje novih šuma nego i za održavanje postojećih, koje pod invazijom turista sve više degradiraju i brže postaju stare. 1. PROBLEM Zbog sve većeg socijalno-ekonomskog značenja jadranskog turizma, zbog razmjerno ogromnih investiranja u tu granu narodne privrede i sve veće potrebe da se unutar naše zemlje stvori izdašno i pouzdano vrelo za priliv stranih deviza, — na temelju naprijed iznesenih konstatacija, pitanje održavanja postojećih šumica i stvaranja novih postalo je problem. Problem koji se još danas, čini se, u najzainteresiranijim organizacijama dovoljno ne osjeća, makar se podižu ugostiteljski objekti već i na obešumljenim ili malo ošumljenim goletima. Preopterecenost turističkih šuma, napose velikim brojem bungalowa, šatora i automobila, gaženjem i oštećivanjem, već je danas dovoljno evidentna. Zbog sve bržeg razvitka turističke privrede, poteškoće u tom pogledu bit će sve veće. Pri tome se ne smije zanemariti činjenica da se šuma mnogo polaganije stvara nego bilo koja građevina (ugostiteljski objekti, vodovodi, putovi). * I Upravni odbor Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske na sjednici od 14. XII 1964. zaključio je ovo: »U posljednje vrijeme investiraju se znatnija sredstva za razvoj priobalnog turizma, uglavnom za gradnju hotelskih objekata i nekih komunikacija, a malo ili ništa za ozelenjivanje turističkih objekata. Osjeća se potreba da se ta problematika razmotri i da se nadležnim forumima dadu određene sugestije.« |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Degradacija postojećih šuma. Stalnim gaženjem zbija se tlo, kvari se njegova prirodna struktura. Zbog slabe strukturnosti, odnosno zbog povećanog kapilariteta povećana je evaporacija tla. Zbog premalene količine kisika korijenje fiziološki slabi i postepeno ugiba. Vjetrovi će takva stabla sve više izva- Ijivati, štetni insekti napadati i parazitske gljive razarati. Miniranjem terena, kod osnivanja ugostiteljskih objekata, gradnje putova i vodovoda mnoga se stabla oštećuju, i postepeno ugibaju; smanjuje se efektivna površina šuma. Zbog ekstenzivnog iskorišćavanja i preopterećenosti vijek šuma se skraćuje. Zbog fiziološkog slabljenja, takve šume postaju neotporne i prije normalne dobi su senilne, degradiraju. Saniranje je dugotrajno, skupo i problematično. Obnavljati se te šumice ne mogu, jer se u toku turističke sezone novi naraštaj šumskog drveća, stvoren prirodno ili podsadnjom, uglavnom ne može sačuvati i održati. Kad bi se i pokušalo zatvoriti dio tih šuma ogradama u svrhu melioracije i obnove, pojavio bi se veoma oštar problem: turističke organizacije bi protestirale; a podsađivanje stablašicima je skupo. Borove šume mnogo stradaju od šumskih požara. Samo u godini 1962. izgorjelo je na jadranskom području Hrvatske oko 2.500 ha šumica, ponajviše oko turističkih objekata, uglavnom zbog nehata ili neopreznosti i malog osjećaja odgovornosti nesvjesnih i nesavjesnih turista. Tko može nadoknaditi tu štetu? Mnogo je vremena potrebno da se osnuju nove šumice od četinjača i regeneriraju listače. Ali od te konstatacije nije se krenulo ni korak naprijed. Osnivanje novih šuma. Činjenica je da je iskorišćavanje mnogih turističkih šuma, zbog velike invazije turista, iznad dopuštenog maksimuma. Opterećenost bit će sve veća. Činjenica je također da tempo izgradnje novih ugostiteljskih objekata nije ni u kakvoj ravnoteži s mogućnošću održavanja postojećih šuma i s tempom osnivanja novih. To se može već u skoroj budućnosti osvetiti, a odrazit će se u manjoj rentabilnosti tih objekata. Pitanje estetsko-dekorativnog ozelenjivanja, stvaranja šumske sjene i zaštitnih pojasa od drveća u okolici ugostiteljskih i drugih ljetovališnih objekata i skupina drveća uzduž jadranske magistrale i drugih važnijih putova, unatoč izvjesnim ulaganjima, još uvijek je otvoreno, već i zato što se nemalen broj posađenog drveća suši. Počesto je loš izbor i vrsta drveća i staništa. Problem je u tome što šumska privreda ne može imati širi interes da pošumljuje u turističkoj zoni, jer prihode i od postojećih šuma iskorišćuju druge privredne organizacije. Te organizacije, međutim, jedva gdje izdvajaju sredstva za osnivanje novih šuma. Šumska privreda ima samo izdatke; za upravu, čuvanje šuma i za suzbijanje štetnih insekata i bolesti. Kad se određenim organizacijama postavi pitanje o obnovi sadašnjih i osnivanju novih turističkih šuma, gotovo redovno se dobiva odgovor da je to zadatak investicija šumarskih organizacija. Ima i izuzetaka (npr. Labin—Rabac). Ali, izuzeci potvrđuju pravilo, tj. postojeće stanje. U pojedinim republičkim pa i lokalnim organizacijama koje se bave problemima turizma sve češće se pojavljuje zahtjev da bi se kod projektiranja lokacije budućih turističkih naselja trebalo predvidjeti pravodobna pošumljavanja. tako da se građevine podižu pokraj već ošumljenih predjela. Ali i od te konstatcaije nije se krenulo ni korak naprijed. Usporedno s dugoročnim urbanističkim projektiranjem, trebalo bi izrađivati dugoročne planove pošumljivanja. Tada bi pošumljivanje bilo jeftinije: obavljalo bi se malim biljkama. Jedan hektar takvog pošumljivanja koštao bi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 41 <-- 41 --> PDF |
(prema cijenama u prvoj polovici godine 1964.) do 500.000 dinara, što ovisi o kakvoći tla, broju i veličini sadnica. Naprotiv, ubr.^ino stvaranje turističkih šuma, većim biljkama i stablašicama standardnih vrsta drveća, u odnosu na veličinu sadnica i dr, zahtijeva za oko 50—150% veći trošak. Ako nam se taj podatak o troškovima pošurnljavanja na jadranskom pogručju čini previsok, za usporedbu i na ovom mjestu (v. Šum .list 1964. broj 3/4 str 104) iznosimo J e n k o v e podatke iz god. 1963. o troškovima osnivanja 1 ha topolove plantaže: krčenje panjeva 270.000 d, priprema tla 160.000 d, osnivanje nasada 120.000 d, svega 550.000 d; dodamo li tome troškove njegovanja 300.000 d i sječe 1,120.000 d, iznosi čitav trošak 1,970.000 d. Kad taj trošak (za 12-godišnju plantažu) odbijemo od vrijednosti dobivenih sortimenata (2,820.000 d) ostaje čisti prihod oko 850.000 d odnosno oko 80.000 dinara godišnje. Iznijeli smo čitav taj primjer da bismo ga mogli usporediti s prihodom koji se dobiva od turističke eksploatacije primorskih šuma. Šume brucijskog i alepskog bora u Rovinju mnogostruko su povećale turističko značenje istarske obale (foto J. Šafar). Bez šuma privredna vrijednost tog vrlo lijepog krajolika bila bi neznačajna. Ali ovako, Rovinj je postao velika meta domaćih i, još više, stranih turista. 2. ZNAČENJE TURISTIČKIH SUMA Osnovne postavke u sadašnjoj fazi razvitka turističke privrede na priobalnom području Jadrana jesu: 1. planiranje na duži rok, 2. ekonomičnost ulaganja, 3. nikakvo šabloniziranje, 4. što manje improvizacija. U pitanjima da li, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 42 <-- 42 --> PDF |
u okviru navedenih postavki, treba više investirati u tzv. mali ili veliki turizam, gotovo se redovno zanemaruje činjenica da se sve više razvija tzv. nomadski turizam, turizam na kotačima, pod šatorima, u prirodnijim sredinama. Za nomadski turizam na našem veoma razvijenom jadranskom području (s hiljadu otoka) postoji mnogo više mogućnosti nego igdje drugdje na Mediteranu. Stoga bi bilo potrebno da se takvoj vrsti turizma na našem dijelu Mediterana dade određenije privredno značenje: da mu se istakne poseban pejsažnoturistički značaj, različit (specifičan) u odnosu na druge mediteranske zemlje. Jer, dogodit će se — kao što se u srednjoj Evropi sve više i događa — da će turistički nomadi (i ne samo takvi turisti), izbjegavajući umjetne horizontale i vertikale gradova, nastojati da što više prodiru u prirodno oblikovane prostore, u neskučene krajolike. Zato je Jugoslavija danas interesantna. Posjet našim jadranskim obalama danas je turistička moda. Dokad će to biti, ako se gradnjama u mnogim Ijetovališnim naseljima bude previše davao tip i stil velikih srednjoevropskih ljetovališta? U razmatranju unapređivanja ljetovališnog turizma na Jadranu treba istaknuti ove činjenice: — svi ili gotovo svi Ijetovališni priobalni prostori na kojima se nalaze šumski nasadi zauzeti su ugostiteljskim objektima, te se već danas ugostiteljski objekti grade na goletima ili u šikarama i makijama; — turisti koji danas borave u camping-šumama u idućim životnim dobama, tj. kad budu stariji, iskorišćavat će hotelske kapacitete; — mnogi vidikovci, odmarališta i razne prirodne rijetkosti uz jadransku magistralu gotovo i nemaju šumskog zelenila; — velik je problem, a bit će sve veći, zaštita automobila od sunčane pripeke. Da bi se problem turizma mogao uspješno rješavati, potrebno je da se bržim postupcima stvori potrebna šumska sjena. Koliko je ona na goletima našeg jadranskog Krša nužna, nije potrebno naročito obrazlagati. Zato je zadatak ovih razmatranja da se utvrdi: a) ekonomičnost osnivanja turističkih šuma, b) mogućnost ubrzanog stvaranja takvih šuma. a) Ekonomičnost stvaranja i isk.orišćavanja turističkih šuma* Kod izlaganja te materije nećemo ulaziti u tehničke pojedinosti osnivanja šumskih nasada. To je zadatak daljnjih faza razrade. Kao primjer za grubu kalkulaciju ekonomičnosti uzet ćemo da se turistička šuma osniva vrstama drveća bržeg rasta i široke krošnje sadnjom 3—5 godišnjih biljaka na tlima osrednjeg sastava. U dugoročnijem planiranju, dovoljno bi bilo da se na jedan hektar dobrog zemljišta posadi 500 odraslijih biljaka. Početak turističke ekspolatacije takve šume, osnovane od vrsta drveća bržeg rasta i široke krošnje, može biti, prema ekološkim okolnostima i starosti sadnica, poslije 5 godina; za potpunije stvaranje sklopa krošanja, 2—3 godine više; na lošijim staništima duže. Navodimo primjere! U šum. rasadniku Senj, topole 1/2 imaju prosječnu visinu 3 m a 5-godišnji alepski bor 1,3 m. 8-godišnji drvored topola pred rap- skim hotelom Kontinental ima prosječan promjer krošanja 8—9 m (50—60 m2), * Pod turističkom šumom smatramo takvu šumu koja se turistički eksploatira, tj. onu u kojoj se nalaze Ijetoval´išne kućice, šatori ili osobna motorna vozila. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 43 <-- 43 --> PDF |
pa bi za zasjenjivanje 1 ha površine bilo potrebno 150—200 stabala. Park Matije Gupca u Poreču osnovan 1949/50 odraslijim sadnicama brucijskog bora ima prosječan promjer krošanja (vrlo gustih) 8—10 m (50—80 m2), pa bi za zasjenjivanje 1 ha zemljišta bilo potrebno oko 150—200 stabala. U autokampu Poreč sađene su 5-godišnje biljke brucijskog bora, sadašnja 9-godišnja stabla imaju prosječan promjer krošanja oko 4,5 m (16 m2), te je za zasjenjivanje 1 ha površine potrebno oko 400 stabala (razmak 5X 5 m). Prema sadašnjim cijenama, troškovi sadnje 500 odraslijih biljaka mogu iznositi, u grubom prosjeku, maksimalno (po sadnici 1.000 do 2.000 dinara) oko 1,000.000 d. U tom iznosu nalaze se i troškovi njegovanja tla (3—4 puta godišnje u toku dvije-tri godine) i održavanja nasada. Ako se, u provedbi dugoročnog plana ,sade manje odnosno mlađe biljke (1-godišnje, na primjer), potreban je veći broj sadnica (3.000 do 6.000 po ha)! ali bi troškovi osnivanja nasada bili manji a troškovi njegovanja i održavanja veći. Troškovi planiranja boljeg zemljišta i dr. neka iznose po ha oko 100.000 do 300.000 dinara. : ´Sj» ri Autokamp pod topolama u Plavoj laguni kod Poreča (foto J. Safar). Sadašnja ukupna starost topola jest 8 godina; bilo koja vrsta bora u toj starosti može postići oko polovinu dimenzija topole. Širina krošnje iznosi oko 5—6 m, a njena horizontalna projekcija oko 20 m2, pa je za zasjenjivanje 1 ha površine potrebno oko> 500 stabala. Proširivanje krošnje može se umjetno stimulirati: prevršivanjem stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Na jednom hektaru takvo napučenije camp-šume u toku sezone boravi danas oko 200 do 800 osoba, prema dobi turističke sezone; prosječno oko 400 osoba. To je neracionalno jer se u takvim okolnostima šuma brzo degradira i prebrzo postaje stara, a boravak tako zbijenih turista nije ugodan. Racionalno, na 1 ha šume može biti oko 100 automobila i oko 100 šatora s oko 200—300 osoba, prosječno oko 250 osoba dnevno. Turistička sezona traje 3—(4—5) mjeseci (što ovisi o klimatskom području i o klimatskim situacijama); u grubom prosjeku, oko 100 dana godišnje. U kalkulaciju za camping-šumu uzimamo samo oko 75 dana turističke sezone. Taksa za iskorišćavanje kampa po osobi neka iznosi dnevno samo 50 d, a taksa za smještaj svakog automobila 100 d i šatora 100 d. Dakle, u 75 dana camping-sezone neka boravi po hektaru prosječno oko 250 osoba kojima je određena minimalna camping-taksa po 50 d te za 100 njihovih automobila i 100 šatora smještajna taksa po 100 d to iznosi: — 250 osoba X 75 dana X 50 d oko 1,000.000 d — 200 automobila i šatora X 75 dana X 100 oko 1,500.000 d Svega na 1 ha oko 2,500.000 d Kad se odbiju troškovi planiranja zemljišta, osnivanja, njegovanja, zaštite i čuvanja takve turističke šume, čist prihod u prvoj godini turističke eksploatacije iznosit će oko jedan milijun dinara, a u svakoj od idućih godina do dva milijuna dinara. Usporedi taj prihod s navedenim čistim prihodom koji se dobije iz 12-godišnje topolove plantaže, tj. 850.000 d. Pri tome treba uvažiti činjenicu da se prihod iz plantaže dobiva svake dvanaeste godine a iz turističke šume svake godine! Dakle: kad se već desetak godina intenzivno nameće problem inozemne valute, treba devize pribavljati ne samo izvozom drvne tvari nego, još više, pod krošnjama drveća u domovini. Turistički dinar, kako je poznato, mnogo se lakše, jednostavnije, kulturno pa i ljepše dobiva, uz malen rizik uz to, nego onaj iz trgovine s inozemstvom. Kad je tako, šta još čekamo?! I problem parkiranja automobila može se dobro riješiti osnivanjem šume, njom se ujedno uljepšava sivi krajolik krša. Koliki je prihod od usluga, može se razabrati iz primjera u autokampu Poreč, koji zauzima oko 8 ha površine. U godini 19G4. bila je u tom kampu ovakva frekvencija turista: Mjesec Broj osoba (Broj osoba po ha) Ukupan broj noćenja svibanj 2.400 300 13.000 lipanj 3.763 470 35.683 srpanj 4.299 540 39.819 kolovoz 6.283 780 54.324 rujan 1.563 200 14.490 Sveg a 18.308 157.316 Smještajna taksa po osobi bila je 50 d, taksa za parkiranje automobila dnevno 200 d, za parkiranje prikolice 400 d, za parkiranje autobusa 400 d. Ako su ti dobiveni podaci dovoljno tačni i pretpostavimo li da se kao prosjek može |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 45 <-- 45 --> PDF |
* uzeti na jedan automobil 2,5 osobe, tada je ukupan prihodautokampa biona 8 ha površine — noćenja 157.000 X 50 d 7,850.000 d — automobila 63.000 X 200 d 12,600.000 d Sveg a 20,450.000 d ili po jednom hektaru camping-šume 2,556.000 d Usporedimo sada tu kalkulaciju s investicijama po krevetu ugostiteljskih objekata, a da se ne uračunaju komunalije (kao što to nije učinjeno ni za turističku šumu). Investicija po jednom krevetu iznosi prosječno u hotelu C kategorije i motelu oko 1,000.000 dinacra. Dakle, isto toliko koliko košta osnivanje 1 ha turističke šume. Za održavanje hotela i motela potrebni su veći izdaci nego za održavanje i čuvanje šume. Prihod po jednom krevetu hotela C kategorije za oko 100 dana turističke sezone može iznositi: 100 dana X 1.000 d do 2.000 (prema dobi sezone) oko 150.000 d brutto. Usporedimo taj prihod s naprijed navedenim prihodom 1 ha šume koja se turistički eksploatira i s prihodom 1 ha plantaže topola. Za takve kalkulacije potreban je, dakako, dublji studij ekonomista (nismo ga mogli dosad nigdje dobiti unatoč upornim traženjima). Ipak smatramo da bi iznesena razmatranja trebala biti barem poticaj zainteresiranim radnim organizacijama da angažiraju skup specijalista za izradu računa ekonomičnosti i rentabiliteta — pogotovo danas kad se traže nove mogućnosti za razvitak turizma i kad naša republika i federacija ne mogu stvoriti jedinstveno gledište o angažiranosti investicija i perspektivi vrhunskog priliva deviza u 7-godišnjem planu razvitka turizma. b) Mogućnosti za brže stvaranje turističkih šuma Kad god se razmatra pitanje pošumljivanja određenih objekata jadranskog područja Krša, uvijek se pojavljuju primjedbe: tko će dočekati dok šuma naraste. Tako je problem šumskog ozelenjivanja turističkih objekata na našem primorju neprekidno prisutan, podjednako nov i star. Čini se neriješiv. Rješavati se ipak mora — ako ne danas, onda za nekoliko godina. Što se taj posao kasnije započne, problem stvaranja šumske sjene bit će akutniji. Neće se moći riješiti ubrzano kao, na primjer, gradnja hotela i dr. A već danas grade se turistička naselja na goletima malo obraslih drvećem, umjesto da se na temelju dugoročnog plana na takvim mjestima najprije započnu osnivati nasadi šumskog drveća. Šumska privreda nema većeg interesa da osniva šume na degradiranim goletima primorja. Ona se mora voditi svojom ekonomskom računicom, jer prihodi od iskorišćavanja sadašnjih turističkih šuma ne ulaze u blagajne onih privrednih organizacija koje su te privredne objekte osnovali, održavali i očuvali, i danas ih čuvaju, sanitarno zaštićuju i održavaju na teret svojih prihoda. Pošumljavanja koja, unatoč takvom privrednom nesmislu, vrše šumskoprivredne organizacije o svojem trošku posljedica su uglavnom lokalnih (društveno- sentimentalnih, estetsko-kulturnih i drugih) utjecaja ili osjećaja, te se ne obavljaju po privrednom planu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sredstva za šumsko ozelenjivanje turističkih objekata treba, dakle, da dadu prvenstveno one privredne organizacije koje su i do sada imale koristi od eksploatacije turističkih šuma i koje će prihode od tih šuma izvlačiti u budućnosti. U vezi s pitanjima bržeg stvaranja turističkih i drugih šuma pojavljuje se problem pronalaženja vrsta drveća bržeg rasta i ispitivanja njihovih svojstava. Vrste drveća kojima se dosad uglavnom najviše pošumljavalo (crni bor i alepski bor) ili prepolagano rastu ili su nedovoljno otporne ili ne stvaraju dovoljno široke krošnje (što je krošnja šira i gušća, potreban je manji broj sadnica po jedinici površine, pa su troškovi osnivanja turističke šume manji). Treba, dakle, pronalaziti i ispitati one domaće i strane vrste drveća koje imaju ove biološko- ekološke osobine. Park brucijskog, alopskog i crnog bora na obali kupališta u Novom Vinodolskom (foto J. Safar). Na slici su stabla brucijskog bora: veoma guste, vrlo lijepe i široke krošnje. Osnovne dimenzije tih stabala jesu (prepostavljamo da im je ista starost): prs. promjer visina cm m brucijski bor 40—55 12—16 crni bor 25—35 10—12 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 47 <-- 47 --> PDF |
1. prilagodljivost lošim utjecajima klime, osobito bure, suhoće, suše i posolice (slane), 2. prilagodljivost lošijim sastavima tla (plitkoća, ispranost hranljivih tvari, pomanjkanje vlage i vode, zaslanjenost), 3. brži rast, barem u mlađoj dobi drveća, 4 stvaranje što gušće ili barem široke krošnje, 5. estetsko oblikovanje debla i krošnje, 6. otpornost bolestima i štetnim insektima, 7. brzo zacjeljivanje rana od povreda i požara. Zahvaljujući uviđavnosti Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, makar nema nikakvih svojih interesa za ulaganje izvan šumske privrede, i zatim Saveznog fonda za naučni rad pribavljena su sredstva za kratkoročna istraživanja. Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s tim je sredstvima započeo rješavanje tog naučnog problema. Budući da su sredstva razmjerno malena, organizacija istraživanja i pokusa ne može se izvršiti na širem planu. Unatoč takvim okolnostima, Institut je ipak uspio ući u proučavanje navedenog problema toliko da već imamo prve rezultate orijentacijskih ispitivanja i pokusa.* Rezultati tih prvih, orijentacijskih, radova daju osnovicu i smjernice za istraživanja. Ali za proučavanje na širem planu, za organiziraniji nastavak započetih naučnih radova potrebna su nova ili barem dopunska sredstva iz fondova zainteresiranih organizacija turističke privrede. Primjena postignutih rezultata ovisi o stavu i angažiranosti organizacija. Za provedbu tih radova imamo dovoljno šumarskih stručnjaka na terenu. Imamo i šumske rasadnike. Ali ako se problem turističkog ozelenjivanja He bude sistematski rješavao, šumska privreda će postojeće rasadnike još više zapuštati i neće u njima biti dovoljno odraslijih sadnica kojima bi se na određenim objektima trebalo bržim postupkom stvarati potrebne turističke šume i zelene pojase oko naselja i putova. ZAKLJUČNE NAPOMENE Od ukupnih investicija koje se ulažu u razvitak turističke privrede za ozelenjivanje određenih objekata na području srednje Evrope odvaja se najmanje 2—3%. Jadransko područje naše zemlje, koje je sa turističkog gledišta veoma interesantno, mnogo je manje obraslo šumskim zelenilom nego područje srednje Evrope, a ipak se u stvaranje turističkih šuma, zelenih pojasa oko naselja, za ozelenjivanje plaža, vidikovaca, važnijih putova i dr. ulažu posve neznatna sredstva, a i to uglavnom na bazi vrlo kratkoročnih planiranja ili časovitih potreba. Jedino šumskim drvećem može se na širem području jadranskog krša obavljati racionalno ozelenjivanje, a ne ukrasnim drvećem, grmljem, cvijećem i travama. Da bi se stvaranje šumskih nasada moglo obavljati ekonomično, potrebno je prije svega da se izvodi na naučnoj osnovici. Inače je neefikasno: prepolagan * Safar J.: Problemi izbora vrsta drveća bržeg rasta u vezi s bržim razvitkom jadranskog turizma. Bilten Posl. udruženja šum. privred. organizacija Hrvatske, 1962; Nalazišta i razmnažanja topola na mediteranskom području, Prilog bržem stvaranju turističkih šuma. Šum. list 1964; Problem morfoloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika brucijskog bora. Bilten Posl. udruženja šum.-privred. organizacija Hrvatske. 1964. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 48 <-- 48 --> PDF |
razvitak, nedovoljna otpornost lošim utjecajima klime i tla, mnogo posađenih stabalaca ugine, počesto je izgled takvih nasada estetski premalo efektan. Problem treba, dakle, zahvatiti kompleksno: na naučnoj bazi rješavati određeni problem turističke operative. Iskoristiti dosadašnje rezultate naučnih dostignuća i stvarati mogućnosti da se proučavanja nastave na liniji dugoročnog urbanističkog plana operativnih zadataka. Što se taj rad kasnije započne, štete i gubici od empirističkog rada bit će veće, a problem će nadalje biti prisutan i u rješavanju sve zaoštreniji. ÜBER DIE WIRTSCHAFTLICHKEIT DER DEM TOURISTENVERKEHR DIENENDEN BESTÄNDE IM ADRIATISCHEN GEBIET Zusammenfassung Der Touristenverkehr an der jugoslavischen Adriaküste entwickelt sich in unaufhörlich wachsenden Ausmass. Touristenobjekte werden sogar auf dem kahlen Karstgebiet errichtet, und es werden schnell kostspielige Grünanlagen von erwachsenen Bäumen angebaut. Es entwickelt sich rasch der sogenannte nomadische Touristenverkehr und die Waldobjekte längs der Küste wurden für den Bau von Weekendhäuschen, die Anlage von Campingplätzen und als Unterkunftsraum für Autos ausgenützt. Für eine solche Art des Touristenverkehrs bietet die jugoslavische Adr:aküste (mit gut entwickelten Küsten und »Tausend Inseln«) mehr Möglichkeiten als ein anderes mediterranes Land. In Verbindung mit der Lösung des Problems des nomadischen Touristenverkehrs, ziehen die Autoren in Betracht die Fragen der Wirtschaftlichkeit der dem Touristenverkehr dienenden Wälder und sie vergleichen die Geldaufwände und den Effekt der Anlage der Pappelplantagen, sowie den Effekt der Benutzung der Touristenbette mit dem EXfekt der Benutzung der Wälder an der adriatischen Küste für die Zwecke des Touristenverkehrs. Wenn auch diese Angaben vorläufig nur als Orientierung dienen können und einer eingehenden wirtschaftlicher Analyse und Erörterung bedürfen, geben sie dennoch die Anregung fur eine tiefere Betrachtung. Auf Grund einer durchgeführten Orientationsanalyse kommen die Autoren zum Bescliluss, dass die dem Touristenverkehr dienende Wälder viel rentabler sind als die Pappclplantagon oder die Bette in den Gasthausobjekten — all das treulich im Rahmen der beistimmton wirtschaftlichen Verhältnissen. |