DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 39 <-- 39 --> PDF |
O EKONOMIČNOSTI TURISTIČKIH ŠUMA NA JADRANSKOM PODRUČJU TKALČIC B. (Zadar), ŠAFAR J. (Zagreb), MARUŠIC R. (Poreč) Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Očuvanje šumskog fonda u Primorju i podizanje novih šuma duž jadranske magistrale jedan je od značajnijih preduvjeta za daljnji razvitak turizma, ističe se u analizi Jugoslavenskog savjetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo, izvršenoj u raspravi o sadašnjem stanju i perspektivama šumarstva u Primorju. Od 5,6 miliona hektara Dinarsko-jadranskog područja Krša, od godine 1918. do danas pošumljeno je na našem primorju ukupno 66.000 ha površine, od toga samo oko 1/3 na priobalnom pojasu. Kolika je važnost priobalnih šumica za turističku privredu, pokazuje ovaj evidentirani podatak: od oko 47 milijuna noćenja na jadranskom području u godini 1962. otpada 83% na objekte vezane na šumu. Zato, daljnji razvitak turističke privrede zahtijeva da se brzo i jeftino pošumljuje vrstama drveća bržeg rasta.* Postavlja se sve više zahtjev da se za osnivanje turističkih šuma i skupina drveća oko naselja, kupališta, jadranske magistrale i drugih putova izdvaja određen postotak od turističkih taksa i dio sredstava koja služe za izgradnju ugostiteljskih objekata i glavnih jadranskih saobraćajnica. I ne samo za stvaranje novih šuma nego i za održavanje postojećih, koje pod invazijom turista sve više degradiraju i brže postaju stare. 1. PROBLEM Zbog sve većeg socijalno-ekonomskog značenja jadranskog turizma, zbog razmjerno ogromnih investiranja u tu granu narodne privrede i sve veće potrebe da se unutar naše zemlje stvori izdašno i pouzdano vrelo za priliv stranih deviza, — na temelju naprijed iznesenih konstatacija, pitanje održavanja postojećih šumica i stvaranja novih postalo je problem. Problem koji se još danas, čini se, u najzainteresiranijim organizacijama dovoljno ne osjeća, makar se podižu ugostiteljski objekti već i na obešumljenim ili malo ošumljenim goletima. Preopterecenost turističkih šuma, napose velikim brojem bungalowa, šatora i automobila, gaženjem i oštećivanjem, već je danas dovoljno evidentna. Zbog sve bržeg razvitka turističke privrede, poteškoće u tom pogledu bit će sve veće. Pri tome se ne smije zanemariti činjenica da se šuma mnogo polaganije stvara nego bilo koja građevina (ugostiteljski objekti, vodovodi, putovi). * I Upravni odbor Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske na sjednici od 14. XII 1964. zaključio je ovo: »U posljednje vrijeme investiraju se znatnija sredstva za razvoj priobalnog turizma, uglavnom za gradnju hotelskih objekata i nekih komunikacija, a malo ili ništa za ozelenjivanje turističkih objekata. Osjeća se potreba da se ta problematika razmotri i da se nadležnim forumima dadu određene sugestije.« |