DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 38 <-- 38 --> PDF |
u tome, što cijela regulacija košta jednako koliko i jednogodišnja izmjena zastornih materijala zamuljene pruge sa čišćenjem propusta i kanala. Navedeni tip regulacije bujičnog korita sastoji se od izgradnje kinete neposredno uz propust, preljevne stepenice i pragova, eventualno pregrada za deponiju i stabilizaciju bujičnih nanosa. U slici 1. prikazan je profil bujičnog korita koji vrlo često dolazi na mjestima željezničkih pruga i putova. Skok pada od 35% na 17% je razlog da su ovi propusti bili redovno zatrpavani. Ovi skokovi su vrlo česti, jer se trasa pruga i putova postavlja na ovakvim mjestima radi lakše i jeftinije izvedbe. Kinetu treba izgraditi na cijeloj dužini umanjenog pada, odnosno bar 20 metara niže od propusta. Pri izradi kinete treba naročitu pažnju obratiti na veličinu hidrauličnog radiusa, jer je potrebno da se postigne što brži transport nanosa kroz propust. U ovim slučajevima mogu se dozvoliti i prekoračene brzine bez štete po konstrukciju kinete, jer bujice kratko traju. U našem slučaju na mjestu prelaza pada korita od 35% na 17% postavljena je preljevna stepenica. Ova stepenica se može raditi i na visinskoj razlici od jednog metra pa dalje. Njena je uloga da pospješi pronos nanosa kroz kinetu i propust. Bujičar A e b i je konstruirao povijenu pregradu za što lakši i brži pronos nanosa. Konstrukciju povijene strane ove pregrade primijenili smo za našu preljevnu stepenicu i dobili, kako smo naveli, dobre rezultate. Osim toga njena konstrukcija je jednostavna i lako izvodiva. Na izlazu bujica iz bregova u doline nailazimo obično na šljunkovito pjeskovite aluvijalne nanose. Ovi nanosi su nevezani i lako se pokreću, a.u bujičnim koritima podrivanjem i zarušavanjem stvaraju glavno vrelo nanosnih materijala. Radi ovog ove nanose stabiliziramo deponijskim pregradama ili pragovima. U cilju zaštite pruga i putova najčešće se ova stabilizacija izvodi pomoću pragova. Ako se pregradni pragovi postave na odabrana mjesta, onda ih za naš slučaj zaštite nije potrebno više od 1—3 komada po jednom bujičnom koritu. S obzirom na situaciju da se godišnje sječe u šumama svih kategorija vlasništva kreću već dugi niz godina u granicama prirasta, potrebno je uvesti i obzirno gospodarenje u bujičnim područjima. Ovo bi mnogo pomoglo saniranju od prije aktiviranih bujičnih korita i zaštiti željezničkih pruga i drugih transportnih putova. LITERATURA Afanasije v D.: Pregrade i vodeni jastuci u bujicama — Šum. list, Zagreb, 1944. Haueis e L.: O bujicama na kršu — Šumarski list, Zagreb, 1928. Maleti ć Lj.: Uređenje bujica i učvršćivanje terena, Beograd, 1932. Mari ć L.: Sistematska petrografija — Zagreb, 1951. Rosić S.: Kanali na slap i kinete — Šumarski list, Zagreb, 1936. |