DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 35 <-- 35 --> PDF |
se od starijih trijasnih i mlađih krednih formacija. Onaj iz formacije krede je postojan i slabo se raspada, dok je onaj stariji iz trijasa izlomljen i u pukotinama skuplja zemlju. On se drobi i stvara po obroncima velike količine krupnog i sitnog kamena koji bujice pokreću. Na željezničkim prugama Like i Dalmacije dolazi, ali ne tako često, do bujičnih provala. Nezgoda je u tome, što se bujice najviše pojavljuju ljeti kad je sezona i domaćih i međunarodnih vlakova. Osnovni uzroci pojave bujica jesu devastacija, a i degradacija šuma. »Vratimo šumu na njeno mjesto« kažu bujičari i bujice će nestati. Kod degradiranih šuma one se obnavljaju izmjenom kultura. Međutim ako su korita bujičnih potoka već aktivirana, onda ne pomaže ni šuma dok se korita ne reguliraju. Cilj je ovog članka, da se iznese jedan vid uređenja bujičnih korita, koji služi za zaštitu željezničkih pruga, a može se primijeniti i na druge transportne putove. Ovdje se radi o velikom broju željezničkih propusta koji presvođuju bujična korita na mjestu prelaza iz jačeg u slabiji pad. Uslijed ovog dolazi do odlaganja bujičnih nanosa i zatrpavanja propusta. Ovo su pojave koje se događaju i kod takvih bujičnih voda koje dolaze svake godine. Nanosi koji dolaze nakon zatrpanih propusta potpuno zamuljuju prugu i to obično na dužini od 200—300 metara. Ovakva pruga se na mrazu diže i izvija, radi čega se svake jeseni mora mijenjati njen zastorni materijal. Prilikom čišćenja i otvaranja zatrpanih propusta nanosni materijal se redovno odbacuje na obale bujičnih korita, a nova bujica ga opet vrati na prugu. Ovo često zatrpavanje propusta je priličan problem i stvara velike troškove, kao i druge smetnje u održavanju željezničkih pruga. SI. 2. Odlaganje nanosa na obalama bujičnog korita |