DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 34 <-- 34 --> PDF |
JEDAN OSVRT NA ZAŠTITU ŽELJEZNIČKIH PRUGA OD BUJICA Ing. HALID SARAJLIC Osim željezničkih pruga bujice razaraju i druge transportne putove, od šumskih do magistrala. Zatrpavanjem raznih kanala, propusta i riječnih korita nastaju izljevi i poplave, od čega najčešće dolazi do uništavanja plodnih zemljišta, spomenutih razaranja komunikacija, uništavanja naselja i slično. Ovako se važna problematika na nekim mjestima rješava prilično neorganizovano. Cesto neki i danas pitaju da li je bujičarstvo šumarska ili hidrotehnička disciplina. U njenoj povijesti često je prelazila iz područja šumarstva u građevinarstvo i obratno. Neki izvori daju podatke da, u Francuskoj i Austriji, u ovoj disciplini vode šumari, u Njemačkoj da se šumari potiskuju, a u Švicarskoj da i šumari i hidrotehničari rade paralelno. Kod nas je ovo pitanje također kolebljivo. Za razliku od prilika u SR Srbiji i Makedoniji u našoj republici ovaj problem nije toliko težak. Međutim ima godina kad i kod nas zna doći do pravih katastrofa. SI. 1. Bujično korito na mjestu prelaza jačeg u slabiji pad S obzirom na ugrožavanje sigurnosti željezničkog saobraćaja i prekida pruga na duže ili kraće vrijeme, naša teža bujična mjesta nalaze se u području Papuka, Krndije, Psunja i Samarice, a lakša u području Kapele, Bilogore i Dilja. Sto se tiče Krša, možemo reći da zbog njegovih orografskih osobina, na njemu nema tako strašnih bujica kao što su bujice Alpa u Francuskoj, Austriji, Švicarskoj i Italiji. Razlog leži najviše u geološkoj građi ovih oblasti. Dok je 90% našeg Krša izgrađeno od vapnenaca, dotle su spomenute alpske oblasti izgrađene najviše od gnajsa tj. škriljavih materijala. Krške bujice ipak čine prilične štete, počevši od uništavanja oskudnog poljoprivrednog zemljišta do razaranja komunikacija. Vapnenac ovog Krša sastoji |