DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Na granici zajednice crnog graba i zajednice bijelog graba koristimo Često
iste elemente u jednoj i drugoj cenozi.


Iz izloženoga vidimo da je za pomenute zajednice nabrojeno dovoljno vrsta
kojima se može vršiti rekonstrukcija. Naravno da je upotreba pojedinih vrsta
ovisna o geografskoj širini, reljefu, ekspoziciji, nadmorskoj visini, inklinaciji
i stanju tla. Zbog toga su te vrste općenito nabrojane a da se nije podrobnije
ulazilo koje će vrste ići u pojedinoj zajednici crnog odnosno bijelog graba.


Smatramo da za svaki kompleks šikara treba najprije sastaviti plan melioracije
koji treba obuhvatiti: cilj gospodarenja, način melioracije, vrste koje
će se unositi i redoslijed meliorativnih zahvata.


Ovim su općenito prikazane mjere koje su potrebne pri melioraciji crno i
bijelo grabovih šikara. Smatramo potrebnim da se ubuduće osvrne i na druge
tipove šikara, ukoliko već nisu razrađene.


LITERATURA


1.
Adamovi ć L.: Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig, Verlag Dr. W. Klinkhardt,
str. 110.
2.
Adamovi ć L.: Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien—Leipzig
1915, str. 40—42.
3.
Ani ć M.: O izbojnoj snazi prikraćenih jasenovih biljaka, Glasnik za šumske
pokuse, Zagreb 1948, str. 19—41.
4.
Ani ć M.: Šumarska fitocenologija II dio, Zagreb 1961.
5.
Baie n J.: Naš goli krš, Zagreb, 1931, str. 104—120.
6.
Bertovi ć S.: Pflanzensociologische Kartierungen in Kroatien und anderen
Teilen Jugoslawiens, Bericht über das Internationale Sympozion für vegetationskartierung,
Weinheim 1963, str. 231—243.
7.
Bičani ć B. i dr.: Šumarstvo Dalmacije (separat iz Zbornika inženjera i tehničara),
Split 1958, str. 649—727.
8.
Bur a D. i dr.: Krš Jugoslavije, Split 1957, knjiga 5 ,str. 68—73.
9.
Bur a D.: Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, kraškim goletima na
kršu Hrvatske, Krš Hrvatske, Split 1957, knjiga 2, str. 229—259.
10.
Geschwin d A.: Die Technik der Wesselyschen Resurrektlonschiebe in den
Laubholzkrüppelwaldresten des Karstens, Cbl. ges. Forstw. n. 7/8, Wien 1920, str.
93—218.
11.
Glava č V.: Prilog definiciji niske šume i tumačenje njezina postanka u našoj
zemlji, Šum. L. 11/12, 1962, str. 406^07.
12.
H o r v a t A. i dr.: Istraživanja o regresiji i progresiji šumske vegetacije i tala
na kršu, An. Inst. eksp. Šum. Zagreb 1955, str. 11.
12.a
Horva t A.: Amelioration des taillis rabougris et des forest degradees en
Yougoslavie, str. 9—14, Organisations des Nations Unies pour L´alimentaton et
L´agriculture, Rome FAC (SOM) 62 (14) 10a 1962.
13.
Horva t I.: Šumske zajednice Jugoslavije, Šum. enciklopedija II, Zagreb, str.
560—590.
14.
H or v a t I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske, Zagreb 1962, JAZU, Acta
biol. II, knj. 30, str. 5—17 i 114—118.
15.
Horvati ć S.: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih
jedinica Hrvatskog primorja, Zagreb 1963, JAZU, Acta biol. IV, knj. 33, str.
104—107.
16.
Horvati ć S.: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih
šuma, Inst. šum. lov. istraživanja Zagreb 1958, str. 51—60.
17.
Kolakovi ć R.: Šikare na hercegovačkom kršu, Nar. Šumar 5/6, 1955, str.
215—233.
18.
Markgra f F.: Eine neue Höhenstufenkarte der vegetation Albanies, Bericht
über das Geobotanische Forschungsinstitut Rubel in Zürich für das Jahr 1948.
Zürich 1949, str. 109—119.
19.
N i k o 1 o v s k i T.: Poboljšanje stanja šuma malih masa, Razvoj šumarstva i drvne
industrije 1945—1956, Beograd 1958, str. 105—119.