DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Na granici zajednice crnog graba i zajednice bijelog graba koristimo Često iste elemente u jednoj i drugoj cenozi. Iz izloženoga vidimo da je za pomenute zajednice nabrojeno dovoljno vrsta kojima se može vršiti rekonstrukcija. Naravno da je upotreba pojedinih vrsta ovisna o geografskoj širini, reljefu, ekspoziciji, nadmorskoj visini, inklinaciji i stanju tla. Zbog toga su te vrste općenito nabrojane a da se nije podrobnije ulazilo koje će vrste ići u pojedinoj zajednici crnog odnosno bijelog graba. Smatramo da za svaki kompleks šikara treba najprije sastaviti plan melioracije koji treba obuhvatiti: cilj gospodarenja, način melioracije, vrste koje će se unositi i redoslijed meliorativnih zahvata. Ovim su općenito prikazane mjere koje su potrebne pri melioraciji crno i bijelo grabovih šikara. Smatramo potrebnim da se ubuduće osvrne i na druge tipove šikara, ukoliko već nisu razrađene. LITERATURA 1. Adamovi ć L.: Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig, Verlag Dr. W. Klinkhardt, str. 110. 2. Adamovi ć L.: Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien—Leipzig 1915, str. 40—42. 3. Ani ć M.: O izbojnoj snazi prikraćenih jasenovih biljaka, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1948, str. 19—41. 4. Ani ć M.: Šumarska fitocenologija II dio, Zagreb 1961. 5. Baie n J.: Naš goli krš, Zagreb, 1931, str. 104—120. 6. Bertovi ć S.: Pflanzensociologische Kartierungen in Kroatien und anderen Teilen Jugoslawiens, Bericht über das Internationale Sympozion für vegetationskartierung, Weinheim 1963, str. 231—243. 7. Bičani ć B. i dr.: Šumarstvo Dalmacije (separat iz Zbornika inženjera i tehničara), Split 1958, str. 649—727. 8. Bur a D. i dr.: Krš Jugoslavije, Split 1957, knjiga 5 ,str. 68—73. 9. Bur a D.: Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, kraškim goletima na kršu Hrvatske, Krš Hrvatske, Split 1957, knjiga 2, str. 229—259. 10. Geschwin d A.: Die Technik der Wesselyschen Resurrektlonschiebe in den Laubholzkrüppelwaldresten des Karstens, Cbl. ges. Forstw. n. 7/8, Wien 1920, str. 93—218. 11. Glava č V.: Prilog definiciji niske šume i tumačenje njezina postanka u našoj zemlji, Šum. L. 11/12, 1962, str. 406^07. 12. H o r v a t A. i dr.: Istraživanja o regresiji i progresiji šumske vegetacije i tala na kršu, An. Inst. eksp. Šum. Zagreb 1955, str. 11. 12.a Horva t A.: Amelioration des taillis rabougris et des forest degradees en Yougoslavie, str. 9—14, Organisations des Nations Unies pour L´alimentaton et L´agriculture, Rome FAC (SOM) 62 (14) 10a 1962. 13. Horva t I.: Šumske zajednice Jugoslavije, Šum. enciklopedija II, Zagreb, str. 560—590. 14. H or v a t I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske, Zagreb 1962, JAZU, Acta biol. II, knj. 30, str. 5—17 i 114—118. 15. Horvati ć S.: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja, Zagreb 1963, JAZU, Acta biol. IV, knj. 33, str. 104—107. 16. Horvati ć S.: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma, Inst. šum. lov. istraživanja Zagreb 1958, str. 51—60. 17. Kolakovi ć R.: Šikare na hercegovačkom kršu, Nar. Šumar 5/6, 1955, str. 215—233. 18. Markgra f F.: Eine neue Höhenstufenkarte der vegetation Albanies, Bericht über das Geobotanische Forschungsinstitut Rubel in Zürich für das Jahr 1948. Zürich 1949, str. 109—119. 19. N i k o 1 o v s k i T.: Poboljšanje stanja šuma malih masa, Razvoj šumarstva i drvne industrije 1945—1956, Beograd 1958, str. 105—119. |