DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— niska šuma šikara (degradirana brstom) u odjelu II 11 a sastava: medunac 0,9 visina 1 m; cer i ostale vrste 0,1 visine 3 m; obrast 0,5; ukupna drvna masa 5,34 m´Vha; poprečni prirast 0,89 m´Vha; — degradirana šikara u odjelu III 63 ima sastav: smrika 0,8 ;somina 0,2; srednja visina 1 m; obrast 0,5; starost 13 godina. Ukupna drvna masa 6,85 nvV´ha; poprečni prirast 0,527 m´Vha. Dendrometrijski podaci dobiveni su ksilometriranjem i vaganjem. Iznenađuje da je iskazan obrast jer nije jasno što je uzimano za normalnu drvnu masu. Zatim što je iskazana drvna masa u pr. metrima jer je veoma malen faktor pretvorbe. Bez obzira na te primjedbe podaci su veoma interesantni i prvi te vrste. Prednji podaci pokazuju da su površine tog područja obrasle neznatnom i bezvrijednom drvnom masom koja parcijalno pokriva terene te je nužno provesti melioracijske mjere. IV Prije nego pristupimo meliorativnim zahvatima treba razmotriti stanje tla, ekspoziciju, inklinaciju, elevaciju te vitalnost panjeva za regeneraciju. Stanje tla ima temeljno značenje. Ovdje mislimo na njegovu dubinu i sastav. Ukoliko je tlo skeletoidno i razmjerno duboko, možemo ga smatrati dobrim i podesnim da se na njemu vrše meliorativni zahvati naročito resurekcijska sječa. Na plitkim tlima je svaki posao resurekcijskih zahvata beskoristan. Ekspozicija igra važnu ulogu, jer utječe na nekoliko drugih faktora kao: insolaciju, djelovanje vjetra itd. Za melioraciju su najpovoljnije N i NE ekspozicije, a najnepovoljnije su W i S ekspozicije zbog snažne insolacije i isušivanja tla. Inklinacija bitno utječe na melioracijske zahvate. Strme strane kod kojih postoji mogućnost obrušavanja materijala treba oprezno uzimati u obradu a u redoslijedu radova odrediti im pravo mjesto. Elevacija je važna s obzirom na vrijeme zahvata. U većim nadmorskim visinama zahvati mogu kasnije početi nego bliže moru zbog razlike u temperaturama. Uostalom elevacija i inklinacija smatra se važnom pri zahvatima jer o njima ovisi vrijeme pristupanja i način provođenja zahvata. Kad je pregledom (eventualno analizom) utvrđeno da stanje tla dopušta meliorativne zahvate, ispituje se vitalna sposobnost panjeva za reprodukciju. To se najbolje utvrdi na izabranoj površini, koja daje prosječnu sliku šikare. Takva površina se uzima kao ogledna i na njoj se izvrše svi radovi npr. resurekcijska sječa, čišćenje, pošumljivanje i ostale mjere. Ukoliko posječeni panj evi dobro reagiraju tada se pristupa zahvatu, na čitavoj površini. Melioraciju provodimo na tri načina: resurekcijskom sječom, direktnom konverzijom i indirektnom (gospodarskom) konverzijom odnosno rekonstrukcijom (27). Resurekcijska sječa je poznati način obnavljanja šikara. Svrha joj je da odstrani zakržljale i oštećene izbojke i omogući tjeranje boljih izbojaka. Kod toga se ne ispušta iz vida vrsta drveća, visina panja kao i visina na kojoj treba sjeći i zakržljale izbojke odstranjivati, način kako će se izvršiti, vrijeme sječe i alat koji će se upotrijebiti. Sve vrste drveća ne stvaraju pupove u istoj visini od tla. Iako se oni stvaraju na žilištu ipak to žilište ne formira pupove kod svih vrsta drveća na jednakoj visini od tla. Dok se kod medunca recimo nalazi na visini 3—5 cm od tla kod crnog jasena na visini od 5—8 cm, a kod bukve je veoma nisko itd. |