DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 25 <-- 25 --> PDF |
šta) gdje korijen prelazi u deblo. Zahvaljujući veznom tkivu oni su čvrsto povezani sa panjem, žilištem ili deblom. Adventivni pupovi stvaraju se samo u slučaju potrebe a razvijaju se na svakom dijelu debla. Oni su endogenog karaktera a nastaju između xilema i floema. Oni se razvijaju iz živih, većinom parenhimskih stanica koje se u slučaju nužde počinju razmnožavati i dijeliti. Pored ovog načina mogu nastati iz kalusa, koji formira kambijalni sloj na presjeku nakon sječe. Zbog toga ih zovemo »nadošlim pupovima«. Najčešće dolaze na pridanku stabla, ali se za razliku od proventivnih puopva stvaraju i na postranim žilama korijena, gdje nema nikada proventivnih pupova. Izbojci iz adventivnih pupova slabo su pričvršćeni uz matični dio stabla i lako se odvaljuju (3). Izbojcima iz panja nazivaju se prema uobičajenoj terminologiji, svi izbojci, koji su izrasli na žilištu bez obzira da li su nastali iz proventivnih ili adventivnih pupova. Izdancima iz žila nazivamo takve koji su nastali iz adventivnih pupova na korijenu. Vrste drveća koje dolaze na Kršu možemo s obzirom na jačinu izbojne snage poredati ovako: Quercus lanuginosa, Q. cerris, Q. conferta, Acer campestre, Fraxinus ornus, Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Populus tremula, Ostrya carpinifolia, Acer tataricum, Pirus amygdaliformis, Tilia platyphyüos, Olea oleaster, Ceratonia siliqua, Laurus nobilis, Fagus silvatica (5, 19). Nabrojit ćemo i neke vrste grmlja koje također posjeduju izbojnu snagu a to je interesantno ne samo zbog zaštite tla već i za djelomičnu reprodukciju stočne hrane. Po izbojnoj snazi one se redaju otprilike ovako: Paliurus aculeatus, Colutea arborescens, Prunus mahaleb, Cytisus laburnum, Petteria ramentacea itd. Izbojna snaga opada sa starošću panja. Poznata je činjenica da stari panjevi imaju sve slabiju izbojnu snagu dok je konačno ne izgube. Tako npr, pokazuju veoma slabu izbojnu snagu šikare medunca iznad Karlobaga na W-ekspoziciji iznad 500 m n/v na granici bijelog graba, na jako skeletnom tlu, koje su još za vrijeme Vojne krajine bile stavljene na panj. One su tada potjerale, ali su se stalno sušile i propadale Pred drugi svjetski rat one su bile jako prorijeđene uslijed sušenja. Očito da su ti panjevi, bili prestari da bi mogli osigurati obnovu. Ne smije se ispustiti iz vida da je održanje izbojne snage ovisno i o stanju tla. Što je tlo bolje to veća može biti starost panjeva pa da meliorativni zahvati budu još uvijek uspješni. Nažalost do sada nisu vršena istraživanja u tom pravcu, pa se operativa služi okularnom ocjenom ili, u najboljem slučaju, pokusnim zahvatima u cilju da ustanovi reagiranje panjeva. Općenito se može kazati da su izbojci, zbog rezervne hrane u korijenu, u prvim godinama bujnog rasta. Izvršena mjerenja u području šikara crnog graba s meduncem koja je regenerirana resurekcijskom sječom u branjevini Šator— Veliki Vrh (5 )dala je ove podatke starost g: 3 6 9 12 15 18 21 25 visina m: 1,7 2,5 3,7 4,3 6,1 7,4 9,6 10,3 Godišnji visinski prirast kreće se u pojedinim vremenskim intervalima ovako: od 0—3 g. — 0,56 m, 3—6 g. — 0,26 m, 6—9 g. — 0,4 m, 9—12 g. — 0,20 m, 12—15 g. — 0,60 m, 15—18 g. — 0,43 m, 18—21 g. — 0,73 m, 21—25 g. — 0,21 m. |