DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 24 <-- 24 --> PDF |
2. Otvorena šikara — visine prosječno do 2 m, sklop manji od 3, izbojna snaga se održava, prevladava grmoliko drveće autohtone dendroflore; prelazna forma pašnjaka — šume . 3. Sačuvana šikara — visina oko 3 m, sklop 3—4, izbojna snaga dobra, prevladavaju polustabla autohtonog drveća; ima značajke šume. 4. Zatvorena niska šuma — sklop 4—5, prevladavaju stabla. 5. Zrela niska šuma — izbojna snaga slaba. Detaljna karakterizacija tih tipova treba da ima u vidu ovo: — mogućnost prevođenja u šumu ili pašnjak; — stanište u vezi s njim ekološki uvjetovan i biološki potreban a ekonomski koristan omjer smjese; — struktura sklopa i obrasta s naročitim obzirom na održavanje pojedinih vrsta drveća; — kvalitet stabala; — energija prirašćivanja i zdravstveno stanje. Primorske niske šume u stvari odrasle šikare Regen t (23) je klasificirao ovako: — niska šuma (gdjegdje u vidu šikare); — niska šuma sa pričuvcima (medunca, kitnjaka, cera itd.); — niska šuma visokog uzrasta (najčešće s meduncem ponešto cerom, maklenom, crnim jasenom i dr.). Kolakovi ć (17) je klasificirao hercegovačke šikare na: — šikare, obrasle šibljem ili makijskim elementima; — prave (tipične) šikare, obrasle zakržljalom šumskom vegetacijom; — odrasle šikare ili šikaraste šume. On smatra da je kvalitetan, dobar i lijep uzrast izdanaka osnov po kojem treba ocjenjivati sve izdanačke šume. Iz ovih klasifikacija je očigledno da ne postoji jedinstveno gledište za šikare osim donekle njihove visine, koju nekoliko autora uzima kao mjerilo. Ostali elementi ili su samo uzgredice spomenuti ili se o njima uopće ne govori. Najpotpunija je klasifikacija po Š afa r u (24) koji osim visine uzima u obzir stanje tla ,sklop, izbojnu snagu panjeva i habitus grmlja. Smatramo da ta klasifikacija uz konzekventno provođenje potpuno odgovara a mogla bi se eventualno nadopuniti pojmom »pokrovnosti «(15). Pokrovnost je fitocenološki pojam, koji pokazuje koliki je dio površine obrasao prizemnim rašćem, grmljem, kategorije šibljaka i drvećem grmolikog oblika te drvećem iz sjemenjaka. Izražava se za svaki sloj rašća brojkom od 0,0—1,0 npr. prizemno rašće 0,8, grmlje 0,3, grmoliko drveće 0,7, stabalca 0,1. Tako upotpunjena klasifikacija dala bi jasniju predodžbu o tipu šikare. Izbojna snaga je biološko svojstvo nekih vrsta listača, da tjeraju nestale nadzemne dijelove iz korijena, žilišta ili na preostalom dijelu debla te da formiraju nove nadzemne dijelove. Za tu pojavu je osim biološkog svojstva drveća važna toplina i insolacija. Izbojnu snagu posjeduje gotovo većina naših listača, a od četinjača tisa. Regeneracija se temelji na činjenici, da te vrste stvaraju nadzemne dijelove iz proventivnih ili adventivnih pupova. Proventivni pupovi se nalaze trajno na pojedinom dijelu stabla a ostaju u većini u stanju mirovanja zbog štednje hranjive materije. Po postanku to su pupovi egzogenog porijekla tj. pojavljuju se samo na nadzemnom dijelu stabla najčešće na pridanku sve do korijenovog vrata (žili |