DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 21 <-- 21 --> PDF |
brzo vraćati u direktnim iznosima, nego indirektno u obliku poboljšanja regionalne klime, zaštite tla, rekreacije itd. Promatranjem ogromnih površina u područjima izvan Krša, gdje postoji duboko tlo i ostali mnogo pogodniji uvjeti nego na Kršu, nameće se pitanje nije li korisnije sredstva ulagati na takve terene gdje će se ona brže i sigurnije vraćati. Međutim, to je samo jednostrano razmatranje problematike. Ako se melioracija promatra sa stanovišta Krša dobiva se drugi aspekt. Naime spašavanjem i poboljšavanjem postojeće drvenaste vegetacije postizavaju se mnoge indirektne koristi koje ne daju izravan priliv sredstava kao npr. stvaranje zaštitnih površina uz objekte protiv djelovanja bure i erozije. Koristi melioriranih degradiranih površina oko komunikacija od velike su vrijednosti ne samo za saobraćaj već i turizam. U blizini morske obale takve melioracije mogu biti od odlučne važnosti za razvoj turizma. Kad se prije gotovo jednog stoljeća počelo pošumljavanjem, pretežni dio kultura bio je predviđen da služi kao pretkultura koja je trebala stvoriti preduvjete za podizanje trajnih šuma od autohtonih vrsta. Vremenom se taj osnovni cilj — kod većine stručnjaka — zanemario ali se pošurnljavanje konstantno vršilo. Često se postavljalo pitanje čemu služe pošumljavanja, jer nisu bile očigledne koristi toga rada, jer je osnovna ideja pretkultura bila ispuštena iz vida. Tražila su se nova opravdanja za pošumljavanja. Razvojem turizma kulture su našle takvo opravdanje. Danas su kulture postale naročito važne u vezi s campingom, smolarenjem i dobivanjem celuloze. Prema tome provotna zamisao spomenutih pothvata posve je izmijenjena a sadanje stanovništvo tih krajeva bilo bi veoma zadovoljstvo da je uspjelo sačuvati veće pošumljene površine — uprkos svojem ranijem snažnom otporu protiv pošumljavanja. Taj primjer navodimo, jer pokazuje, da danas mi ne možemo uočiti sve koristi, koje mogu ubuduće donijeti radovi na podizanju i melioraciji šikara. Danas se turizam zadovoljava prvenstveno kulturama četinjača. Sigurno je, da će se u budućnosti tražiti u pogledu vrsta više promjene a time i povećanje učešća vrsta. Osim toga kraj mnogih mjesta uz more ili u njihovom neposrednom zaleđu postoje znatne površine ostataka nekadašnjih šuma — danas šikara — koje pretvorene u uredne panjače ili srednje šume mogu korisno poslužiti za turističke svrhe. To je primjer gdje melioracijom šikara najlakše u najkraćem vremenu možemo stvoriti daljnju bazu za širenje turizma. Osim toga melioracije šikara korisno služe poljoprivredi. Već starogrčki pisac Strabon spominje da su krški krajevi više pogodni za stočarstvo a manje za ratarstvo. Međutim, kroz milenije šume su stalnom pašom i požarima devastirane i pretvorene u šikare i kamenjare. Šikare se koriste za dopunsku ispašu. U trećem deceniju ovoga vijeka je izračunano da se zbog paše i sječe, šikare iskorišćuju sa oko 165% preko svog proizvodnog kapaciteta. Ako se prostornim uređenjem šikara ispašu uspije svesti na određene površine u turnusu, stanje prehrane stoke vidno bi se popravilo, broj stoke mogao bi se povećati. Razmotrimo li navedene razloge vidimo da sa opće državnoga i lokalnog stanovišta ima opravdanih razloga da ozbiljno pristupimo melioraciji šikara tj. njihovom kvalitetnom poboljšanju. To je značajnije što je rješenje tog pitanja jedan od preduvjeta za održanje i poboljšanje životnog standarda stanovništva koje ostaje pri poljoprivredi. Prepuštanje šikara stihiji veoma je štetno, |