DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
količine svjetlosti, visoke temperature, jake transpiracije krošnje i drugih činilaca neposredne okoline, drveće povećava transpiracijski aparat tako da razvija nove izbojke iz proventivnih (uspavanih, rezervnih) pupova uzduž debla. Ta je pojava naročito značajna za starije drveće koje, poslije jakog i naglog otvaranja sklopa, zbog starosti ne može brzo ili nikako reagirati na promjenu okoline, tj. ne povećava širinu krošnje, nego je produžuje stvaranjem dopunskog sistema transpiracijskog aparata. Stvarajući tako neku ravnotežu u odnosu na povećanu transpiraciju, održava svoj životni potencijal. Ali i mlađe hrastove sastojine, kad se razvijaju u pregustom sklopu, stvaraju velik broj živica. Istraživanja u navedenim sastojinama dala su interesantne podatke o broju živica. Podaci u pril. tab. br. 8 izneseni su po debljinskim stupnjevima, i to prosječno po jednom hrastovom stablu. Tabela br. 8 Debljin. stupanj 6—10 11—15 16—20 21—25 26—30 Broj živica 2,4 0,5 0,1 — — mješovita sastojina po stablu 4,3 5,0 5,4 4,2 4,5 čista sastojina Prema podacima navedene tabele,.jasno se razabiru velike razlike u broju živica: u mješovitoj sastojini mnogo ih je manje nego u čistoj. Po debljinskim stupnjevima, broj živica u čistoj satojini gotovo je podjednak. U mješovitoj sastojini razlike su mnogo veće: broj živica naglo pada od prvog deblj. stupnja, te ih je na stablima drugog deblj. stupnja malo, na stablima trećeg deblj. stupnja ima ih veoma malo, a na debljim stablima gotovo ih nema. Još interesantniji su podaci o broju živica po stablu izneseni po biotskhn razredima stabala (v. pril. tab. br. 9). Tabela br. 9 Biotski razred I II III IV V Broj živica 0,02 0,2 1,2 2,4 3,1 mješovita sastojina po stablu 4,9 4,7 5,6 4,5 4,6 čista sastojina Prosječan broj živica po stablu u mješovitoj sastojini je u svima biotskim razredima stabala mnogo manji nego u čistoj sastojini; razlike u tim odnosima veće su na stablima gornjeg sloja sastojine, tj. u I do III razredu, nego na stablima donjeg sloja. U mješovitoj sastojini, broj živica općenito je veći na potiskivanim i potisnutim stablima nego na onima koja se svojim krošnjama nalaze u gornjem sloju sastojine. Naprotiv, u čistoj sastojini je broj živica po biotskim razredima gotovo podjednak. Na temelju svih brojčanih podataka razvrstanih po debljinskim stupnjevima i biotskim razredima može se, dakle, zaključiti da nagle promjene u intenzitetu svjetlosti nisu jedini povod jakoj pojavi živica, kako se to često navodi u literaturi i u praksi. Broj živica prosječno po hrastovom stablu iznosi u čistoj sastojim 4,9 a u mješovitoj samo 0,8. Sama pojava živica nema naročitog značenja za kakvoću deblovine; gdjekad povećava vrijednost drva. Ali, u neobzirnom gospodarenju, živici mogu razviti deblje grane; kad ih je mnogo i kad su dublje u deblu, znatno smanjuju kakvoću deblovine. |