DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tabela br. 3 Biotski razred I II III IV V 96 118 132 133 135 mješovita sastojina 76 102 120 121 116 čista sastojina Stcpen vitkosti je u svima biotskim razredima stabala veći u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Prema tomu može se zaključiti da je i punodrvnost stabala bolja u mješovitoj sastojini nego u čistoj. d) Čistota debla Cistota debla od grana važan je kriterij kakvoće stabala, pogotovu ako su grane debele i duboko urasle. U našim istraživanjima mjerili smo dužinu čistog debla od tla do početka krošnje. Istraživanja su pokazala ove razlike u čistoti hrastovog debla između obih sastojina (v. pril. tab. br. 6). Tabela br. 6 Deblj. stepen 6—10 11—15 16—20 21—25 26—30 cm Cistota u m 6,3 9,2 9,9 9,7 9,5 mješovita sastojina 3,2 3,5 3,9 4,1 4,2 čista sastojina Podaci signifikantno pokazuju da je čistota debla od grana u svim debljinskim stepenima u mješovitoj sastojini prosječno najmanje dvostruko veća nego u čistoj sastojini. Razmotrimo li podatke o čistoti debla, razvrstane po biotskim razredima, tada se pokazuju odnosi izneseni u pril. tab. br. 7. Tabela br. 7 Biotski razred I II III IV V Čistota u m 9,7 9,8 7,7 6,4 5,1 mješovita sastojina 5,6 4,2 3,1 3,2 3,3 čista sastojina Podaci o čistoti debla od grana po biotskim razredima pokazuju da stupanj čisto te pada od najviših biotskih razreda prema najnižima. Razlike u tom pogledu između mješovite i čiste sastojine veće su u višim biotskim razredima nego u nižim. Prosječna čistota debla za oba gospodarska tipa lužnjakovih sastojina iznosi: mješovita sastojina 8,8 m čista sastojina 3,4 m Mješovita sastojina ima mnogo veći broj stabala, pogotovu onih vrsta drveća koje imaju gušću krošnju i jaču snagu konkurencije; ta su stabla uglavnom podstojna i srednjostojna. Zato je i mogućnost za sprečavanje razvitka postojećih donjih grana i za nestvaranje novih veća u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Dakle, što se tiče čistote debla od grana mješovita je sastojina hrasta lužnjaka mnogo bolja nego čista. e) Obraslost živićima Živici (tzv. vodeni izbojci, lastari) pojavljuju se na deblu listača i nekih četinjača (jela, tisa) uglavnom pod utjecajem vanjskih faktora, ali i pod utjecajem nasljednih osobina vrste, eko-tipova i jedinke. Broj živica naglo se povećava kad se naglo otvori gust sklop krošanja. Tada, pod utjecajem prevelike |