DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 15 <-- 15 --> PDF |
mješovitoj. Pojava se može objasniti utjecajem jake konkurencije poluheliofita u mješovitoj sastojini, ili općenito velikim obrastom po broju stabala, i, vje rojatno, nedovoljnim njegovanjem sastojine i stabala, odnosno nepravodobnim oslobođenjem hrasta od loših biotskih utjecaja uzgrednih vrsta drveća. Takvi odnosi u pravnosti debala mogu se još jasnije razabrati u skupnom iskazu svih stabala za oba gospodarska tipa sastojina: pravnost u ´% N dobra srednja loša mješovita sastojina 23 38 39 čista sastojina 30 43 27 Odnos u pravnosti debala između mješovite i čiste sastojine više se odrazuje u kategoriji stabala loše pravnosti nego u kategoriji stabala dobre pravnosti. c) Vitkost stabala Stupanj vitkosti stabla označuje brojčani odnos njegove visine i prs. promjera (h : d). Taj kvocijent važan je kriterij za prosuđivanje tzv. punodrvnosti stabla, više na četinjačama nego na listačama. On može služiti uzgajaču za orijentacijsko ocjenjivanje punodrvnosti. Za navedene sastojine dobili smo odnose kvocijenta h/d kako je prikazano u pril. tab. br. 5. Monokultura hrasta lužnjaka u Spačvi (foto A. Sorić). Krošnje su prosječno preuske. Čistota debla prosječno je loša: mnogo grana i živica a nemalen broj živica razvio se u grane, pa je krošnja veoma produžena. Dakle, asimilacijski aparat nije valjano raspoređen. Razmjerno je malena visina stabala, isto tako i vitkost debala. Njegovanje takvih sastojina često je problem, pa se uglavnom obavlja prorjeđivanje pretežno ciksploatacijskog tipa. Takve su sastojine i biološki i ekonomski loše, pa je gdjekad najbolje rješenje da se iskoriste kratkoročno i osnuju nove. |