DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Tabela br. 1 Biot. razred I II III I—III IV V IV—V Svega Mješovita sastojina N/ha 180 324 96 600 104 52 156 756 % 24 44 12 80 13 7 20 100 Čista sastojina N/ha 40 588 364 992 244 16 360 1352 °/o 3 44 27 74 18 8 26 100 Prema podacima pril. tab. br. 1, u I do III biotskom razredu procentualno je više hrastovih stabala u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Prema tomu ima i više mogućnosti da se u mješovitoj sastojini u toku prirodne i umjetne selekcije razviju najbolja glavna stabla. Budući da se razvrstavanje stabala u biotske razrede obavlja okularno, te je mnogo pod utjecajem subjektivnih faktora, stabla su razvrstana i u debljinske stupnjeve. Tabela br. 2 Debliin. stupnjevi 6—10 11—15 16—20 21—25 26—30 31—35 36—40 Svega M ješovita sastoji na N/ha 192 232 248 80 4 756 °/o 25 31 33 10 1 100 Čista sastojina N/ha 300 604 344 84 16 4 1352 %> 22 45 26 6 1 — 100 Prema podacima u pril. tab. br. 2, kulminacija broja stabala je za čistu sastojinu u drugom deblj. stupnju a za mješovitu sastojinu je između drugog i trećeg deblj. stupnja. Debljih stabala procentualno je više u mješovitoj sastojini nego u čistoj. Pošto s debljinom hrastovine progresivno raste njena vrijednost, mješovite lužnjakove sastojine ekonomski su bolje a biološki — kako je poznato — otpornije lošim utjecajima štetnika i bolesti. 2. KAKVOĆA STABALA U stručnoj literaturi, gotovo općenito, utjecaj gospodarenja na oblikovanje stabala razmatra se uglavnom ili ponajviše s gledišta njegovanja. Vrlo rijetko se raspravlja o utjecaju sastava sastojine na kakvoću stabala. Sastav sastojine, prema tomu i njen oblik, utječe na mikrostanište drveća. U toku njege utječemo na mikrostanište drveća i promjenom okoline tako djelujemo da se stabla oblikuju prema privrednim potrebama. Prema tomu: da bi stabla bila kvalitativno što bolja, treba prije svega stvoriti što bolji sastav sastojine; kad je sastav sastojine dobar, njegovanjem se mogu lakše i brže postići dobri uspjesi u oblikovanju izabranog drveća. U vezi s iznesenim izvršili smo u mješovitoj i čistoj sastojini analizu elemenata kvalitete stabala. Elementi su ovi: vitalnost drveća, pravnost debla, stepen vitkosti stabala, krošnjatost stabala i čistoća debla od grana. a) Vitalnost drveća U ocjeni vitalnosti drveća najvažnija je njihova zdravost, zatim izgled krošnje. Vitalnost se ocjenjivala okularno, pa se u takvom postupku ne mogu posve 103 |