DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 12 <-- 12 --> PDF |
KAKVOĆA STABALA U MJEŠOVITOJ I ČISTOJ SASTOJIM HEASTA LUŽNJAKA J. ŠAFAR Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Istraživanja su izvršena u Bosutskom području, nedaleko Vinkovaca. Izabrana čista sastojina nalazi se u predjelu Zapadna Kusara, odjel 3; nadm. visina 8? m; godišnji interval oscilacije donje vode bio je 0,5 do 6 m, a prosjek u doba vegetacije 3 m. Mješovita sastojina nalazi se u predjelu Južno Boljkovo, odjel 12; nadm. visina 82 m; oscilacija vode je podjednaka kao u čistoj sastojini. Prema ispitivanjima koje je izvršila M. K a 1 i n i ć, kiselor-t tla je u oba predjela oko 5 pH (po Comb.); sadržaj kalcijskog karbonata ispod 1%; kapacitet za vodu je veći u predjelu Zap. Kusara a kapacitet za zrak je veći u predjelu J. Boljkovo; porozitet tla je manji u J. Boljkovu. Čista sastojina osnovana je sadnjom žira, a mješovita oplodnom sječom. Starost mješovite sastojine je oko 36 godina a čiste 40 godina. Broj svih stabala po ha od 3 cm pr. pr. iznosi na plohi u J. Boljkovu 4.444, od toga 844 hrastovih, a na plohi u Z. Kusari 1.352 hrastova stabla. U mješovitoj sastojini broj stabala na ha po vrstama drveća je ovakav: biot. razred hrast grab brijest jasen lipa ostalo svega I—III 600 176 128 352 12 64 1332 IV—V 244 1004 856 228 72 708 3112 Ukupno 844 1180 984 580 84 772 4444 Drvna masa po ha iznosi u mješovitoj sastojini 211 m:i a u čistoj 141 m3. Svi podaci izneseni u tabelama br. 1—9 odnose se samo na hrast i to od 6 cm pr. pr. naviše. Po metodici Instituta, terenske i obračunske radove obavila je Šumsko pokusna stanica Vinkovci pod vodstvom D. Babogredca . Zahvaljujem drugovima na suradnji. Zbog drugih redovnih poslova rezultati nisu mogli biti do danas objavljeni. 1. STRUKTURA SASTOJINA Prije razmatranja utjecaja što ga vrši gospodarski tip sastojine na kvalitet stabala, potrebno je da se iznesu podaci o strukturi broja hrastovih stabala po biotskim i debljinskim razredima, jer o tome znatno ovisi kakvoća stabala. |