DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 9     <-- 9 -->        PDF

pova) nešto ekološki ili biotski ne valja. Taj nam je faktor bio, dakle, potreban
da utvrdimo životnu uslovljenost i životne poremetnje. Makar taj faktor počesto
nije kriterij o životnoj sposobnosti drveća, mi smo ga za svaku eventualnost
uzeli u razmatranje, pa smo po određenoj metodi vršili ispitivanja tako da
dobijemo numeričke pokazatelje. Ova razmatranja kao i druga, koja ćemo iznijeti,
pokazala su da je takva naša postavka bila korisna, jer znatno upotpunjuje
rezultate dobivene iz drugih numeričkih pokazatelja.


Nećemo se upuštati u detaljnija razmatranja o obraslosti živićima .po debljinskim
razredima, jer za problem sušenja jele zasad možda nisu bitna. Stoga
iznosimo kumulativne podatke za ukupan broj stabala pojedinih primjernih
ploha. Podaci, koje navodimo u tabeli broj 4, odnose se procentualno na ove
pokazatelje: a) stabla bez živica, b) stabla kojima je 1/4 debla obraslo živićima,
c) stabla kojima je 1/2 debla obraslo živićima, d) stabla koja su obrasla živićima
gotovo do dna.


Tabela br. 4.


Ploha br. a b c d
I
II
III
IV
V
43
86
73
44
39
18
11
23
37
21
17
2
4
12
2d
22
1

7
20


Već ovi, jednostavnim postupkom sakupljeni podaci pokazuju da je na
manje svježim staništima (primj. plohe br. I, IV, V) obrasiost jelovih stabala
živićima veća nego na svježijim i hladnijim (plohe br. II i III). Da li je ta pojava
izazvana samo ili pretežno pod utjecajem staništa, ili se razvijala samo ili pre
težno pod utjecajem antropogenih faktora (gospodarskih zahvata), ili su u toj
pojavi učestvovali i neki biotski faktori — to se na temelju tih orijentacijskih
istraživanja ne može razmatrati. Ali svakako je interesantna i značajna činjenica
da je, prema podacima Šumarije Krapina, najveće sušenje jele bilo baš u
onim staništima u kojima smo ustanovili najveću obrasiost jelovih stabala
živićima.


g) Gustoća krošnje


Gustoća krošnje može biti indikator o vitalnosti i zdravosti drveća. Jer ako
se krošnja otpadanjem iglica prorjeđuje, znači da drvo smanjuje životnu sposobnost,
te prema tomu postoji vjerojatnost da će se drvo pod utjecajem ranijih
uzroka, koji su doveli do prorjeđivanja, ili novih povoda posušiti. Ocjena gustoće
krošnje bila bi pouzdanija da se taj posao obavljao u doba vegetacije, kad
drveće snažno reagira na loše utjecaje. Numerički pokazatelji snimljeni u jesen,
mogu dati barem približno objektivno-realnu sliku o sadašnjem i budućem
razvojnom stanju. Podaci utabeli broj 5 za pojedine primjerne plohe daju procentualne
odnose broja stabala: a) s normalno gustom krošnjom, b) sa srednje
gustom krošnjom, c) s rijetkom krošnjom.


Ploha br. a b c
I 32 33 33
TI
TU
74
71
2(1
23
6
ti
IV 50 33 17
v 51 32 17