DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 9 <-- 9 --> PDF |
pova) nešto ekološki ili biotski ne valja. Taj nam je faktor bio, dakle, potreban da utvrdimo životnu uslovljenost i životne poremetnje. Makar taj faktor počesto nije kriterij o životnoj sposobnosti drveća, mi smo ga za svaku eventualnost uzeli u razmatranje, pa smo po određenoj metodi vršili ispitivanja tako da dobijemo numeričke pokazatelje. Ova razmatranja kao i druga, koja ćemo iznijeti, pokazala su da je takva naša postavka bila korisna, jer znatno upotpunjuje rezultate dobivene iz drugih numeričkih pokazatelja. Nećemo se upuštati u detaljnija razmatranja o obraslosti živićima .po debljinskim razredima, jer za problem sušenja jele zasad možda nisu bitna. Stoga iznosimo kumulativne podatke za ukupan broj stabala pojedinih primjernih ploha. Podaci, koje navodimo u tabeli broj 4, odnose se procentualno na ove pokazatelje: a) stabla bez živica, b) stabla kojima je 1/4 debla obraslo živićima, c) stabla kojima je 1/2 debla obraslo živićima, d) stabla koja su obrasla živićima gotovo do dna. Tabela br. 4. Ploha br. a b c d I II III IV V 43 86 73 44 39 18 11 23 37 21 17 2 4 12 2d 22 1 — 7 20 Već ovi, jednostavnim postupkom sakupljeni podaci pokazuju da je na manje svježim staništima (primj. plohe br. I, IV, V) obrasiost jelovih stabala živićima veća nego na svježijim i hladnijim (plohe br. II i III). Da li je ta pojava izazvana samo ili pretežno pod utjecajem staništa, ili se razvijala samo ili pre težno pod utjecajem antropogenih faktora (gospodarskih zahvata), ili su u toj pojavi učestvovali i neki biotski faktori — to se na temelju tih orijentacijskih istraživanja ne može razmatrati. Ali svakako je interesantna i značajna činjenica da je, prema podacima Šumarije Krapina, najveće sušenje jele bilo baš u onim staništima u kojima smo ustanovili najveću obrasiost jelovih stabala živićima. g) Gustoća krošnje Gustoća krošnje može biti indikator o vitalnosti i zdravosti drveća. Jer ako se krošnja otpadanjem iglica prorjeđuje, znači da drvo smanjuje životnu sposobnost, te prema tomu postoji vjerojatnost da će se drvo pod utjecajem ranijih uzroka, koji su doveli do prorjeđivanja, ili novih povoda posušiti. Ocjena gustoće krošnje bila bi pouzdanija da se taj posao obavljao u doba vegetacije, kad drveće snažno reagira na loše utjecaje. Numerički pokazatelji snimljeni u jesen, mogu dati barem približno objektivno-realnu sliku o sadašnjem i budućem razvojnom stanju. Podaci utabeli broj 5 za pojedine primjerne plohe daju procentualne odnose broja stabala: a) s normalno gustom krošnjom, b) sa srednje gustom krošnjom, c) s rijetkom krošnjom. Ploha br. a b c I 32 33 33 TI TU 74 71 2(1 23 6 ti IV 50 33 17 v 51 32 17 |