DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 87 <-- 87 --> PDF |
cJ)cu^ltieiie oije&fji ZAKLJUČCI — PRIJEDLOZI Na 83. redovnoj skupštini Saveza ŠDH-e, održanoj 27. i 28. VI 1964. god. u Karlovcu, nakon održanog referata dipl. inž. Ferde Sulentića o temi: »Problematika gospodarenja šumama na području Gorskog Kotara i Like«, i djelomičnog terenskog pregleda primjernih objekata, kao i svestrano provedeno diskusije, skupština donosi slijedeće ZAKLJUČKE 1. Da su na navedenom području šumske sastojine kako po strukturi, oblikovanju (jednodcbne sastojine, prašumske i razni drugi prelazni oblici od jednodobnih do prebornih), tako i po načinu gospodarenja, sa manjim izuzecima, gospodarski neuređene, a s obzirom na mogućnosti šumskih tala nedovoljno produktivne. 2. Da je s obzirom na moguće normalno stanje sastojina na ovom području struktura drvnog fonda po zastupljenosti četinjača u odnosu na listače, u cjelini gledano, potpuno narušena. Uslijed toga je drvni fond četinjača manji za oko 36 milijuna m3, a fond listača veći za oko 13 milijuna m:1. Apsolutno smanjenje drvnog fonda na ovom području iznosi oko 23 milijuna m:; mase ili 24"/». Kvaliteta drvnog fonda, naročito bukve, daleko je ispod ekonomskog prosjeka. Unatoč relativno velikog etata brutto mase, etat sortimenata je mali, a po zastupljenosti vrednijih sortimenata više nego oskudan. Kvaliteta drvnog fonda četinjača također je ispod normalnog stanja. Unatoč toga, gledano kroz kubik brutto mase, indeks gospodarske vrijednosti jele i smreke u odnosu na bukvu, sada i u perspektivi kreće se između 1,5 do 2. 4. Otvorenost šuma nalazi se, naročito na području Velebita i Like, daleko ispod optimuma, koji omogućuje intenzivno gojpadarenje šumama. Slaba mreža šumskih puteva jedan je cd uzroka nedovoljnog korištenja manje vrijednih sortimenata (ogrjeva), visokih troškova iznosa i privlačenja kao i nisko akumulativnosti gospodarstva. 5. Gospodarenje na ovom cijelom području bilo je uvjetovano krutim propisima o stablimičnom probornom gospodarenju. Pri tome se nije dovoljno vodilo računa o konkretnoj strukturi pojedinih sastojina i proizvodnoj snazi tala. Opisano stanje dijelom je rezultat čestih promjena u organizaciji službe uređivanja šuma. 6. Naročito se je griješilo u primjeni propisa o prebornom gospodarenju za čiste sastojine, a posebno za čiste sastojine bukve. 7. Kod sastava privrednih osnova nije kvaliteta i vrijednost drvnih masa obuhvaćena u sastojinama, već je sve svedeno pod pojam o ukupnoj količini. To je razlog da šumska privreda ne raspolaže pouzdanim podacima o vrijednosti drvnog fonda, njegovoj kvaliteti po određenim kategorijama, te pouzdanim podacima i količini pojedinih sortimenata na bazi dugoročnog snabdijevanja tržišta i prerađivačke industrije. 8. Zaštitna uloga pojedinih terena i staništa često je u praksi šablonski naglašena na štetu stvarnih mogućnosti proizvodnje i iskorištavanja drvnih masa na tim tlima. 9. Pojmovi o optimalnim prsnim promjerima stabala u sastojinama u odnosu na pojedine vrste drveća i za različita staništa nisu dovoljno rasčišćeni. Ponekada se neopravdano forsiraju deblji prsni promjeri, utanoč toga što to ide na štetu ekonomične proizvodnje i što industrija, osim malih izuzetaka, ne traži više naročito jaku deblovinu. Također ima slučajeva da se sijeku stabla u naponu prirasta, bilo radi podmirenja pilanske industrije ili prevelike brige o potrebi regeneracije. 10. Šumska paša na dobrom dijelu svog područja kao jedna od najvećih smetnji za uspješnu regeneraciju i kvalitetni uzgoj šuma, nije zabranjena. PRIJEDLOZI U vezi naprijed navedenog stanja a u svrhu unapređenja u gospodarenju šumama Gorskog Kotara i Like, skupština predlaže: 1. Da se kao najprioritetniji zadatak u odgovarajućem realnom roku izvrši inventarizacija drvnog fonda po količini i kvaliteti s tim da ti podaci posluže kao osnova za određivanje etata gospodarenja za izvjesno kraće razdoblje, a također za realniju provjeru mogućnosti snabdijevanja prerađivačke industrije sirovinama. 85 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 88 <-- 88 --> PDF |
2. Da se razrade nova uputstva o gospodarenju šumama planinskog područja i izradi gospodarskih osnova, koje bi osim podataka o količini drvnih masa morale sadržavati i podatke o kvaliteti, potrebnim investicijama i ocjeni gospodarske vrijednosti pojedinih šumskih sastojina. Zapravo, gospodarska osnova morala bi poprimiti oblik generalnog projekta o gospodarenju pojedinih šumskih objekata. Radi pokusa i sticanja potrebnih iskustava, preporučuje se da se odmah pristupi obradi nekoliko takvih elaborata, kako na planinskom tako i na prigorskom i nizinskom području Republike. 3. Da bi se omogućilo naprednije gospodarenje sa šumama, racionalnije korištenje sječivih etata, te smanjili proizvodni troškovi eksploatacije šuma, potrebno je bržim tempom povećavati mrežu šumskih cesta i mehanizirati radove izgradnje. Radi osiguranja financijskih sredstava, nužno je da se gospodarstvima omogući kontinuirano korištenje kredita u obliku dugoročnih zajmova uz povoljne kamate i odgovarajuće učešće. 4. Da se kod čistih bukovih i općenito neregularnih i nadrtih sastojina, te sastojina prašumskog tipa, ukoliko zato postoje uslovi, odstupi od primjene metode probornog gospodarenja i pređe na primjenu u konkretnim slučajevima podesnijih metoda. U principu potrebno je odbaciti sve šablone i preći postepeno na intenzivno gospodarenje, vodeći pri tome strogo računa o stvarnom stanju tretiranih sastojina, tipovima staništa i stvarnim mogućnostima proizvodnje drvnih masa na konkretnim staništima i po vrstama drveća, po količini i vrijednosti proizvedenih drvnih masa, vodeći računa i o potrajnosti prihoda. Težište rada šumskih uprava treba usmjeriti na njegu sastojina prema fazama razvoja i konkretnog stanja sastojina. Potrebno je obratiti posebnu pažnju oslobađanju četinjarskog podmlatka u bukovim sastojinama, te općenito proširenju areala četinjača. 5. Potrebno je političkom i stručnom linijom poduzeti sve korake da se šumska paša blaga na ovome području, kao nespojiv oblik privređivanja sa potrebama šumske proizvodnje i regeneracije šuma, konačno zabrani. 6. Smatra se da je za cijelu republiku potrebno organizirati po broju i stručnoj kvaliteti dovoljno jak kadar, koji će donositi i sastavljati osnovne smjernice kao i voditi politiku uređivanja šuma za cijelu republiku, a nakon analiziranja po mjerodavnim faktorima i za razliku od aparata koji izvorno radi na obradi i opremi gospodarskih osnova, kao i na njihovoj provedbi. 7. Pojmove u praksi o zaštitnosti pojedinih šumskih terena obzirom na stvarne mogućnosti gospodarenja, potrebno je svesti u realne granice. 8. Pitanje pojave utjecaja pojedinih korova na regeneraciju šuma i stanje šumskih tala potrebno je iscrpnije proučitiobraditi te s rezultatima upoznati operativu. ZAKLJUČCI 83-gođ. skupštine Saveza šumarskih društava Hrvatske Na osnovu izvještaja Upravnog odbora Saveza o radu u proteklom trogodišnjem periodu i na osnovu provedene diskusije o izvještaju i zadacima šumarskih društava i saveza, skupština donosi slijedeće zaključke i preporuke: 1. Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, kao osnovne teritorijalne organizacije, i Savez društava, treba da energičnije zahvate probleme koji stoje pred ovim strukama a izviru iz zadataka koje je naša društvena zajednica postavila u osnovnim koncepcijama perspektivnog plana šumarstva i industrijske prerade drva. Problematiku određivanja privrednih područja integracijska kretanja, orijentaciju na specijalizaciju u proizvodnji i si. treba ocjenjivati sa objektivnih pozicija što bržeg razvoja proizvodnih snaga u ovim privrednim oblastima. Zahvaćene ove i druge probleme treba do kraja raščistiti, osvijetliti sa svih strana i zauzeti određena i jasna stajališta. 2. Osnovne teritorijalne stručno-društvene organizacije i Savez društava treba da izbore svoje mjesto i da se afirmiraju u privredno-političkom životu kao jake stručno-društvene snage koje mogu dati krupan prilog odgovarajućim forumima u rješavanju konkretnih problema šumarstva i industrijske prerade drva. Nužno je izboriti se, da se problemi u ovim privrednim oblastima ne rješavaju mimo naših društvenih organizacija. Zauzeto stajalište o konkretnom problemu treba smjelo iznositi i uporno braniti pred privredno- političkim forumima. 3. Naše stručno-društvene organizacije posebno treba da aktivnije zahvate problematiku izgradnje, rekonstrukcije i lokacije drvnoindustrijskih prerađivačkih kapaciteta, osobito primarne preradbe drva. Isto tako treba da razmotre sve okolnosti i mogućnosti za primjenu elastičnijeg i eko |