DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Mlade sastojine I/II dobnog razreda čine 3bu/o svih sastojina, kod kojih se može očekivati intenzivnijim proredivanjem rastući prethodni prihod, dok će kod srednje-dobnih sastojina IU/IV dobnog razreda (39l7o) ti prihodi biti jednaki ili nešto manji iz razloga što su se u proteklih 10 godina u tim sastojinama vršne dosta intenzivne, a ponegdje i prejake »visoke prorede«. Ovaj zaključak aokazuje podatak (tabela 3) da su prethodni prihodi proreda, predviđeni revidiranim osnovama, manji od proteklih za 5.759 m;1 ili za 29´/» iako su podaci o proredama uglavnom dobiveni na osnovu izvršenih pokusnih proreda na primjernim prugama, a samo neznatno uzeti po tabelama ili iskustvenim podacima — dakle tačnijom i pouzdanijom metodom. To upućuje na izvjestan oprez pri proređivanju srednjedobnih sastojina da se ne bi prejakim zahvatima u te sastojine išlo ispod optimalne zalihe drvne mase. 3) U tabeli 3 prikazani su uporedni podaci fonda površina, drvnih zaliha, prirasta i etata prvih osnova i onih revidiranih. Prosjek tečajnog prirasta prvih osnova iznosio je 4,0 m3/ha, a revidiranih 4,9 irv´Vha — povećanje 0,9´,/ha ili 22,5"/o; a apsolutnim iznosima tečajni prirast povišen je od 61.311 m; na 75.328 mJ ili za 14.017 m". Ovo povećanje tečajnog prirasta uvjetovano je dijelom predviđenom akumulacijom drvnih masa sječom ispod tečajnog prirasta radi bitnog odstupanja poređaja dobnih razreda sastojina od normalnog, te znatno manje drvne zalihe od normalne (primjena kombinovane metode razmjera dobnih razreda i sastojinskog gospodarenja kod određivanja etata), a dijelom tačnijim i realnijim utvrđivanjem tečajnog prirasta revidiranih osnova mjerenjem metodom izvrtaka po prof. Klepcu od onog po tabelama, pomoću kojih je uglavnom tečajni prirast prvih osnova bio utvrđen. Povećani tečajni prirast uglavnom se od nosi na bukvu, kod koje je utvrđeno mje renjem da je veći od tabelarnog i do 50,;,/o, dok je kod hrasta neznatno više od tabe larnog. Prosječni prirast u prvim osnovama ni je bio iskazivan, pak se u ovom prikazu ne može ni upoređivati s onim revidiranih osnova. Etat glavnog prihoda revidiranih osnova veći je za 28.792 m3 ili u odnosu na onaj prvih osnova za 116°/o. Ovako povećan etat u skladu je s povećanim fondom drvnih zaliha koji iznosi 16,8,;7(>, tečajnog prirasta — 22,5D/o i „izmijenjenim smjernicama gospodarenja (sniženje ophodnje za bukvu, konverzije degradiranih sastojina i panjače, očetinjavanjem, plantažiranje i dr.). Etat glavnog prihoda revidiranih osnova propisan je sa 53.592 ms, što iznosi 2,02V» od drvne zalihe i 71´Vo od tečajnog prirasta, a 12G°/o cd prosječnog prirasta. Etat prethodnog prihoda (proreda) je u odnosu prvih osnova niži za 5.759 m? ili za 25´Vo, a predviđen je sa 18 m3/ha prosječno. Smanjenje etata proreda obrazloženo je u lač. 2, a ovisno je o strukturi sastojina po dobnim razredima, te izvršenim proredama u proteklih 10 godina. Analiza i upoređenja fonda prikazana su i grafički, što zorno ilustrira uporedne odnose prvih i revidiranih osnova. Troškovi sekcije Zagreb za izvršene revizije (obnova) šumsko-privrednih osnova iznosili su. 21,100.000 Din. ili 1.367 Din/ha prosječno. Ako uzmemo da je to 10-godišnja investicija, tada godišnji iznose 137 Din/ha, što predstavlja neznatno opterećenje troškova proizvodnje i poslovanja po 1 m3 etata: 21,100.00.0 din. r< : /53.592 m3 + 16.700 mV 10 god. = 30 Din/m3 Iskazani troškovi odnose se na radove iz 1962./63. god. te čine brutto troškove sekcije, kad je sekcija bila u sastavu Sekretarijata kao-ustanova sa samostalnim financiranjem i nije plaćala razne doprinose, koje sada u sastavu Poslovnog udruženja, plaća. U iskazanim troškovima nisu sadržani troškovi šumarija (radna snaga, materijal) koji iznose cea 25´3/o troškova sekcije, pa bi prema tome ukupni troškovi po 1 m8 etata iznosili cea 40 Din/m3. Na osnovu prednjeg uporednog pregleda i analize nužno se nameću slijedeći za ključci: 1. Da su revizije šumsko-privrednih osnova neophodne i nužne i da ih je potrebno izvršiti u roku, a troškovi investicija za te radove neznatno terete troškove proizvodnje (poslovanja) — na pr.: za Š. g. Sisak za 1963. god. iznosili su troškovi poslovanja po 1 ms etata 8.178 Din/m3 a troškovi revizije prema ovom prikazu samo 40 Din´m3 ili oko 0,5°/o troškova poslovanja, i 2. Da se gospodarenjem u prošlosti u tim gosp. jedinicama akumulirala drvna masa za 16,8;)/o, te fond drvne zalihe od 150 m3/ha povisio na 171 m3/ha, a tečajni prirast unapredio za 22,5Vo. 3. Da se etat glavnog prihoda povisio za HÖVo, a ukupni etat (glavnog i prethodnog prihoda zajedno) za 22.970 m3 ili za 4S°/o. 4. Da su šumska gospodarstva revidiranim osnovama dobila suvremenije elaborate, sa dobro opremljenim kartama izrađenim na temelju detaljnih snimanja, a intenzitet proreda određen je uglavnom metodom mjerenja pokusnim doznakama na 81 |