DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 81 <-- 81 --> PDF |
STO SU POKAZALE PRVE REVIZIJE SUMSKO-FKIVREDNIH OSNOVA Člankom »Da li revizija ili obnova šumsko- privrednih osnova« u Šumarskom listu broj: 3—4 prvih poslijeratnih šumsko-privrednih osnova. Ovim člankom bih operativi želio dati uvid o neophodnosti izvršenja revizije u prepisanom roku, jer su revizije, kako će to biti prikazano u ovom članku, u pravilu povisile etat, a time 10-godišnju investiciju za troškove revizija mnogostruko nadoknadile povećanim prihodima od prodaje drvnih proizvoda. U priloženim tabelama 1—3 obrađeni su uporedni podaci prve osnove i onih revidiranih za gosp. jedinicu: »Apatov. Kalnik«, »Kosturač«, »Kolačka « šumarije Križevci, te »Jazmak-No- vakuša-Sikava« šumarije Vrbovec i »Mesarica- Plavo« šumarije Sokolovac, za koje je prvu osnovu izradila taksacija u Bjelovaru 1950/1951. god. a reviziju taksacija u Zagrebu. Zatim gosp. jedinice »Siljakovačka Dubrava« zagrebačke taksacije. Sveukupna površina iznosi 14.544 ha. Revizije navedenih osnova nisu izvršene u propisanom roku — po isteku prvog 10-godišta, već tokom 19b2<1963. god. što je u radu zadalo izvjesne poteškoće radi neujednačene i manjkave evidencije iskorištenih drvnih masa za taj period. U tabeli 1 obrađen je uporedni pregled strukture šuma po površini, u tabeli 2 struktura drvnih zaliha po dobnim razredima, a u tabeli 3 upoređenje fonda, prirasta i etata. S obzirom na izvršene promjene, kako u posjedovnim odnosima, tako i u pogledu osnovnih koncepcija cilja gospodarenja (visina ophodnje, konverzije, intenzivne kulture, plantaže), te izvršenog obima geodetskih i taksacijskih terenskih radova, ove revizije tretirane su kao, »obnova« elaborata, a ne mala revizija u smislu Cl. 57 i 58. Uputstava. Kod ovih radova zadržana je u pravilu postojeća prostorna podjela gosp. jedinice na odjele, osim nekih izuzetaka i ispravaka, a dijelom i izručenja sastojina na odsjeke, ukoliko potreba odvajanja po vrsti uzgoja (visoke šume i panjače) i vrsti drveća (bukva unutar hrasta, grabove panjače za konverziju, grupa četinjača), ili cilj gospodarenja, visina ophodnje i prevođenje panjača i degradiranih sastojina u plantaže i intenzivne kulture — nije imperativno tražila, da se pristupi izručenju novih odsjeka. 1) Struktura fonda po površini (tabela 1). Iz tabele 1 vidljivo je da je fond površina uglavnom ostao nepromijenjen (poviše nje l,4´/´o) osim u g. j . »Siljakovačka Dubrava « u kojoj je površina povećana za 202 ha uslijed provedene komasacije, pripajanjem nekih pašnjačkih površina i arondacijom (pripajanjem nekih odjela iz susjednih jedinica) posjeda. Unutar fonda struktura se bitno poboljšala — neobrasla površina je pošumljava njem smanjena za 94 ha, dok se poljoprivredna površina neznatno povećala (prolazne površine poljskih medukultura). Izgradnjom elektrovoda i kanala za odvodnju povećala se površina »neplodne« na račun šumom obrasle površine (91 ha), ponajviše u nizinskim šumama, za čije povećanje snose dijelom odgovornost i šumarije, jer su se trase dalekovoda i kanala »odobravale« bez suradnje šumarija i u pravilu polagale kroz šumske predjele, da bi se izbjegao privatni posjed, bilo to opravdano ili ne. 2) Struktura drvne zalihe po dobnim razredima (tabela 2). Iz tabele br. 2 vidljivi su apsolutni i procentni odnosi strukture drvne zalihe po dobnim razredima prema stanju prvog uređivanja i stanju po reviziji. U svim revidiranim gosp. jedinicama drvna zaliha je porasla za 382.252 mJ ili za 17´J/o. Do povišenja fonda drvnih zaliha došlo je dijelom radi uštede na etatu glavnog prihoda (2.592 s m ili 0,2 m:i/ha), a dijelom povećanim tečajnim prirastom (14.017 m3 ili 0,9 rrr´Vha) i primjenom tačnijih i suvremenijih metoda utvrđivanja drvne zalihe mjerenjem, a manje ocjenjivanjem. Struktura drvne zalihe unutar dobnih razreda zadržala je više manje ravnomjer ne odnose bez većih promjena. Najmlađi — I. dobni razred smanjuje se po površini za C´Vo, dok se II. dobni razred istodobno povećava za 5Vo. Unatoč povećanja obrasle površine za 94 ha ili 0,6´J/o, dobivenog pošumljavanjem neobraslih površina, te prelazom sastojina iz najstarijeg dobnog razreda (VII) zbog sječa, s površinom od 293 ha ili 2"/» u I dobni razred, površina tog razreda je ipak smanjena za 6;,/o. Ovo se obrazlaže time, da je veći broj sastojina I dobnog razreda bio u doba uređivanja stariji od 10 godina, koje su urasle u II dobni razred, a priliv starih sastojina sječom bio je manji od tog urastanja. III i IV dobni razred imaju manje oscilacije unutar 2%>, dok je povećanje V dobnog razreda za 4´5/o pozitivno i poželjno, jer će sastojine tog dobnog razreda ranije doći na red za sječu. Preostale sastojine VII dobnog razreda, koje čine F/o svih sastojina, predstavljaju stare kvalitetne hrastove sastojine nizinskih šuma koje se uzgajaju za furnirsku oblovinu u ophodnji do 140 godina. 79 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ZA UREĐIVANJE SUMA ZAGRE B UPOREĐENJE FONDA, PRIRASTA I ETATA Stanje na početku Stanje nakon revizije R a zl i k e Gospodarska jedinica o IH đ OJ o C ´w S* rt ^ O fi a > c a z a >ir. a 2 .Q 0 F-l 35 o C tfl a to O T3 L 7 o> ° fc1 ft> 03 X 0 w H3 -Q 0 r IH ja c ^. Oa tH > "3 w c 0C _X) Opask Apatovački k 2242 — 6 22 2270 2222 — 6 42 2270 — 20 — — +20 — Kosturač 1462 4—2 3 1489 1432 — 8 28 1468 —3 0 — 4 + 8 +5—2 1 Kolačka 1198 — 2 15 1215 1183 2 3 15 1203 —15 + 2 + 1 — — 12 Jazmak- Novakušaa 2819 5 1 82 2907 2828 10 8 95 2941 + 9 + 5 + 7 +13+3 4 Mesarica 2647 6 20 57 2730 2677 5—5 3 2735 +30— 1 —20 —4+ 5 Šiljakovačka l Dubrava 4176 356 — 82 4614 4403 260 14 139 4816 +227 —96 +14 +57 +202 : 14544 371 29 281 15225 14745 277 39 372 15438 +201 —94 +10 +91 +208 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Mlade sastojine I/II dobnog razreda čine 3bu/o svih sastojina, kod kojih se može očekivati intenzivnijim proredivanjem rastući prethodni prihod, dok će kod srednje-dobnih sastojina IU/IV dobnog razreda (39l7o) ti prihodi biti jednaki ili nešto manji iz razloga što su se u proteklih 10 godina u tim sastojinama vršne dosta intenzivne, a ponegdje i prejake »visoke prorede«. Ovaj zaključak aokazuje podatak (tabela 3) da su prethodni prihodi proreda, predviđeni revidiranim osnovama, manji od proteklih za 5.759 m;1 ili za 29´/» iako su podaci o proredama uglavnom dobiveni na osnovu izvršenih pokusnih proreda na primjernim prugama, a samo neznatno uzeti po tabelama ili iskustvenim podacima — dakle tačnijom i pouzdanijom metodom. To upućuje na izvjestan oprez pri proređivanju srednjedobnih sastojina da se ne bi prejakim zahvatima u te sastojine išlo ispod optimalne zalihe drvne mase. 3) U tabeli 3 prikazani su uporedni podaci fonda površina, drvnih zaliha, prirasta i etata prvih osnova i onih revidiranih. Prosjek tečajnog prirasta prvih osnova iznosio je 4,0 m3/ha, a revidiranih 4,9 irv´Vha — povećanje 0,9´,/ha ili 22,5"/o; a apsolutnim iznosima tečajni prirast povišen je od 61.311 m; na 75.328 mJ ili za 14.017 m". Ovo povećanje tečajnog prirasta uvjetovano je dijelom predviđenom akumulacijom drvnih masa sječom ispod tečajnog prirasta radi bitnog odstupanja poređaja dobnih razreda sastojina od normalnog, te znatno manje drvne zalihe od normalne (primjena kombinovane metode razmjera dobnih razreda i sastojinskog gospodarenja kod određivanja etata), a dijelom tačnijim i realnijim utvrđivanjem tečajnog prirasta revidiranih osnova mjerenjem metodom izvrtaka po prof. Klepcu od onog po tabelama, pomoću kojih je uglavnom tečajni prirast prvih osnova bio utvrđen. Povećani tečajni prirast uglavnom se od nosi na bukvu, kod koje je utvrđeno mje renjem da je veći od tabelarnog i do 50,;,/o, dok je kod hrasta neznatno više od tabe larnog. Prosječni prirast u prvim osnovama ni je bio iskazivan, pak se u ovom prikazu ne može ni upoređivati s onim revidiranih osnova. Etat glavnog prihoda revidiranih osnova veći je za 28.792 m3 ili u odnosu na onaj prvih osnova za 116°/o. Ovako povećan etat u skladu je s povećanim fondom drvnih zaliha koji iznosi 16,8,;7(>, tečajnog prirasta — 22,5D/o i „izmijenjenim smjernicama gospodarenja (sniženje ophodnje za bukvu, konverzije degradiranih sastojina i panjače, očetinjavanjem, plantažiranje i dr.). Etat glavnog prihoda revidiranih osnova propisan je sa 53.592 ms, što iznosi 2,02V» od drvne zalihe i 71´Vo od tečajnog prirasta, a 12G°/o cd prosječnog prirasta. Etat prethodnog prihoda (proreda) je u odnosu prvih osnova niži za 5.759 m? ili za 25´Vo, a predviđen je sa 18 m3/ha prosječno. Smanjenje etata proreda obrazloženo je u lač. 2, a ovisno je o strukturi sastojina po dobnim razredima, te izvršenim proredama u proteklih 10 godina. Analiza i upoređenja fonda prikazana su i grafički, što zorno ilustrira uporedne odnose prvih i revidiranih osnova. Troškovi sekcije Zagreb za izvršene revizije (obnova) šumsko-privrednih osnova iznosili su. 21,100.000 Din. ili 1.367 Din/ha prosječno. Ako uzmemo da je to 10-godišnja investicija, tada godišnji iznose 137 Din/ha, što predstavlja neznatno opterećenje troškova proizvodnje i poslovanja po 1 m3 etata: 21,100.00.0 din. r< : /53.592 m3 + 16.700 mV 10 god. = 30 Din/m3 Iskazani troškovi odnose se na radove iz 1962./63. god. te čine brutto troškove sekcije, kad je sekcija bila u sastavu Sekretarijata kao-ustanova sa samostalnim financiranjem i nije plaćala razne doprinose, koje sada u sastavu Poslovnog udruženja, plaća. U iskazanim troškovima nisu sadržani troškovi šumarija (radna snaga, materijal) koji iznose cea 25´3/o troškova sekcije, pa bi prema tome ukupni troškovi po 1 m8 etata iznosili cea 40 Din/m3. Na osnovu prednjeg uporednog pregleda i analize nužno se nameću slijedeći za ključci: 1. Da su revizije šumsko-privrednih osnova neophodne i nužne i da ih je potrebno izvršiti u roku, a troškovi investicija za te radove neznatno terete troškove proizvodnje (poslovanja) — na pr.: za Š. g. Sisak za 1963. god. iznosili su troškovi poslovanja po 1 ms etata 8.178 Din/m3 a troškovi revizije prema ovom prikazu samo 40 Din´m3 ili oko 0,5°/o troškova poslovanja, i 2. Da se gospodarenjem u prošlosti u tim gosp. jedinicama akumulirala drvna masa za 16,8;)/o, te fond drvne zalihe od 150 m3/ha povisio na 171 m3/ha, a tečajni prirast unapredio za 22,5Vo. 3. Da se etat glavnog prihoda povisio za HÖVo, a ukupni etat (glavnog i prethodnog prihoda zajedno) za 22.970 m3 ili za 4S°/o. 4. Da su šumska gospodarstva revidiranim osnovama dobila suvremenije elaborate, sa dobro opremljenim kartama izrađenim na temelju detaljnih snimanja, a intenzitet proreda određen je uglavnom metodom mjerenja pokusnim doznakama na 81 |