DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 81 <-- 81 --> PDF |
STO SU POKAZALE PRVE REVIZIJE SUMSKO-FKIVREDNIH OSNOVA Člankom »Da li revizija ili obnova šumsko- privrednih osnova« u Šumarskom listu broj: 3—4 prvih poslijeratnih šumsko-privrednih osnova. Ovim člankom bih operativi želio dati uvid o neophodnosti izvršenja revizije u prepisanom roku, jer su revizije, kako će to biti prikazano u ovom članku, u pravilu povisile etat, a time 10-godišnju investiciju za troškove revizija mnogostruko nadoknadile povećanim prihodima od prodaje drvnih proizvoda. U priloženim tabelama 1—3 obrađeni su uporedni podaci prve osnove i onih revidiranih za gosp. jedinicu: »Apatov. Kalnik«, »Kosturač«, »Kolačka « šumarije Križevci, te »Jazmak-No- vakuša-Sikava« šumarije Vrbovec i »Mesarica- Plavo« šumarije Sokolovac, za koje je prvu osnovu izradila taksacija u Bjelovaru 1950/1951. god. a reviziju taksacija u Zagrebu. Zatim gosp. jedinice »Siljakovačka Dubrava« zagrebačke taksacije. Sveukupna površina iznosi 14.544 ha. Revizije navedenih osnova nisu izvršene u propisanom roku — po isteku prvog 10-godišta, već tokom 19b2<1963. god. što je u radu zadalo izvjesne poteškoće radi neujednačene i manjkave evidencije iskorištenih drvnih masa za taj period. U tabeli 1 obrađen je uporedni pregled strukture šuma po površini, u tabeli 2 struktura drvnih zaliha po dobnim razredima, a u tabeli 3 upoređenje fonda, prirasta i etata. S obzirom na izvršene promjene, kako u posjedovnim odnosima, tako i u pogledu osnovnih koncepcija cilja gospodarenja (visina ophodnje, konverzije, intenzivne kulture, plantaže), te izvršenog obima geodetskih i taksacijskih terenskih radova, ove revizije tretirane su kao, »obnova« elaborata, a ne mala revizija u smislu Cl. 57 i 58. Uputstava. Kod ovih radova zadržana je u pravilu postojeća prostorna podjela gosp. jedinice na odjele, osim nekih izuzetaka i ispravaka, a dijelom i izručenja sastojina na odsjeke, ukoliko potreba odvajanja po vrsti uzgoja (visoke šume i panjače) i vrsti drveća (bukva unutar hrasta, grabove panjače za konverziju, grupa četinjača), ili cilj gospodarenja, visina ophodnje i prevođenje panjača i degradiranih sastojina u plantaže i intenzivne kulture — nije imperativno tražila, da se pristupi izručenju novih odsjeka. 1) Struktura fonda po površini (tabela 1). Iz tabele 1 vidljivo je da je fond površina uglavnom ostao nepromijenjen (poviše nje l,4´/´o) osim u g. j . »Siljakovačka Dubrava « u kojoj je površina povećana za 202 ha uslijed provedene komasacije, pripajanjem nekih pašnjačkih površina i arondacijom (pripajanjem nekih odjela iz susjednih jedinica) posjeda. Unutar fonda struktura se bitno poboljšala — neobrasla površina je pošumljava njem smanjena za 94 ha, dok se poljoprivredna površina neznatno povećala (prolazne površine poljskih medukultura). Izgradnjom elektrovoda i kanala za odvodnju povećala se površina »neplodne« na račun šumom obrasle površine (91 ha), ponajviše u nizinskim šumama, za čije povećanje snose dijelom odgovornost i šumarije, jer su se trase dalekovoda i kanala »odobravale« bez suradnje šumarija i u pravilu polagale kroz šumske predjele, da bi se izbjegao privatni posjed, bilo to opravdano ili ne. 2) Struktura drvne zalihe po dobnim razredima (tabela 2). Iz tabele br. 2 vidljivi su apsolutni i procentni odnosi strukture drvne zalihe po dobnim razredima prema stanju prvog uređivanja i stanju po reviziji. U svim revidiranim gosp. jedinicama drvna zaliha je porasla za 382.252 mJ ili za 17´J/o. Do povišenja fonda drvnih zaliha došlo je dijelom radi uštede na etatu glavnog prihoda (2.592 s m ili 0,2 m:i/ha), a dijelom povećanim tečajnim prirastom (14.017 m3 ili 0,9 rrr´Vha) i primjenom tačnijih i suvremenijih metoda utvrđivanja drvne zalihe mjerenjem, a manje ocjenjivanjem. Struktura drvne zalihe unutar dobnih razreda zadržala je više manje ravnomjer ne odnose bez većih promjena. Najmlađi — I. dobni razred smanjuje se po površini za C´Vo, dok se II. dobni razred istodobno povećava za 5Vo. Unatoč povećanja obrasle površine za 94 ha ili 0,6´J/o, dobivenog pošumljavanjem neobraslih površina, te prelazom sastojina iz najstarijeg dobnog razreda (VII) zbog sječa, s površinom od 293 ha ili 2"/» u I dobni razred, površina tog razreda je ipak smanjena za 6;,/o. Ovo se obrazlaže time, da je veći broj sastojina I dobnog razreda bio u doba uređivanja stariji od 10 godina, koje su urasle u II dobni razred, a priliv starih sastojina sječom bio je manji od tog urastanja. III i IV dobni razred imaju manje oscilacije unutar 2%>, dok je povećanje V dobnog razreda za 4´5/o pozitivno i poželjno, jer će sastojine tog dobnog razreda ranije doći na red za sječu. Preostale sastojine VII dobnog razreda, koje čine F/o svih sastojina, predstavljaju stare kvalitetne hrastove sastojine nizinskih šuma koje se uzgajaju za furnirsku oblovinu u ophodnji do 140 godina. 79 |