DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 80 <-- 80 --> PDF |
oko 20—25% od sveukupne produkcije. Radi ilustracije J. Pa r de spominje istraživanja Šveđanina Carbonnier a koji je promatrao 4 pokusne plohe smreke: — na I. plohi nije bilo prorede nego samo prirodna selekcija; — na II. plohi je primijenjena umjerena proreda; — na III. plohi je primijenjena jaka proreda; — na IV. plohi je primijenjena vrlo jaka proreda. Rezultati opažanja navedeni su u tabeli 1. Tabela 1. Pokusne plohe N/ha g m2 /ha d cm h m H m M m3 /ha D nrVha P m;Vha I °/o I bez prorede II 1396 64,9 24,3 26,8 29,0 917 305 1222 25 umjerene prorede 600 43,2 30,3 28,1 29,4 608 590 1198 49 III jake prorede IV 336 34,3 36,1 27,2 29,3 437 739 1176 63 vrlo jake prorede 200 28,9 42,9 28,5 30,2 367 766 1133 67 N/ha broj stabala po hektaru; g temeljnica u m2/ha; srednji sastojinski prsni promjer u cm; d srednja sastojinska visina u m; h dominantna visina u m; H drvna masa na panju u rh´/ha; D M suma proreda u m3/ha; P ukupna produkcija; I prorede u % od ukupne produkcije. Iz tabele 1 se vidi da je na I. plohi izgubljeno 25% od ukupne proizvodnje zbog »mortaliteta stabala«, jer nije bilo prorede. Na četvrtoj plohi produkcija je smanjena za 7%, što znači, da je temeljnica pala ispod »kritične temeljnice« (A s s m a n n, 1961). Evo praktične koristi iz toga. Za šumara je važno da znade za svaku vrstu drveća i za svaki tip maksimalno moguću temeljnicu kao i »kritičnu temeljnicu«, tj. onu ispod koje se proredama ne smije ići, jer će u protivnom slučaju šumska produkcija naglo pasti. Prof. dr Dušan Klepac |