DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U postocima broj jelovih stabala razvrstan po debljinskim razredima za pet opisanih primjernih ploha je ovakav (vidi tabelu br. 1). Tabela br. 1 Ploha br. 21—30 31—40 Debljinski 41—50 razredi 51—60 61—70 71--80 cm I 13 22 25 23 11 6 II 9 IG 33 20 16 6 III 14 19 16 28 15 8 IV 16 32 31 18 2 1 V 18 28 36 14 3 1 d) Oštećenja na deblima Oštećenja su registrirana da se može razmotriti da li ona s obzirom na vrstu i jakost utječu na sušenje jele. Registrirana su mehanička oštećenja i rak. Ispitivanja su pokazala da su takva oštećenja po količini i kakvoći razmjerno malena i da ne mogu bitno utjecati na otpornost odnosno na zdravstveno stanje jele. Prema tim ispitivanjima, broj oštećenih stabala je za pet primjernih ploha u postocima ovakav (tab. br. 2). Ploha br. rana rak I 19 11 II 24 9 III 22 11 IV 26 11 Tabela br. V 23 10 Prema sakupljenim podacima, ta oštećenja ni kvalitativno nisu velika, tako da se njihov utjecaj u tim orijentacijskim istraživanjima može i zanemariti. ej Utjecaj bršljana U toku prijašnjih pregleda opaženo je da mnoga jelova stabla, na primjer na obližnoj gori Strahinjčici, imaju obilno razvijene epifite, napose bršljan. Budući da obilno razvijeni epifiti mogu u određenim okolnostima negativno utjecati na održavanje drveća, smatrali smo potrebnim da se ispituje učestalost i razvijenost bršljana na jelovim stablima. U našim iskazima navedeni su brojevi stabala koja bršljanom nisu obrasla te četiri gradacije razvijenosti-obraslosti (2 u dijelovima debla i 2 u dijelovima krošnje). Numerički podaci su pokazali da su učestalost bršljana i obraslost njime na jelovim stablima razmjerno malena. Zato iznosimo same postotke broja stabala na kojima je bršljan primijećen (vidi tabelu br. 3). Tabela br. 3. Ploha br. «Vo N I 13 II 20 III 13 IV 2 V 10 Podaci o obraslosti stabala bršljanom pokazuju da je ta penjačica rijetko gdje zahvatila krošnju. Prema tomu, taj biotski faktor ne treba uzeti u razmatranje kod utvrđivanja uzroka sušenja jele. f) Obraslost stabala živićima Općenito je dovoljno poznato da u životnom potencijalu drveća koje je mnogo obraslo živićima (lastarima, sekundarnim granama iz proventivnih pu ti |