DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 78 <-- 78 --> PDF |
cfaopćenja J. Parđe : INTENSITE DES ECLAIRCIES ET PRODUCTION LIGNEUSE, Revue Forestiere Francaise, no 12, decembre 1964. Intenzitet prorede i produkcija drvne mase, Francuski šumarski list, broj 12, prosinac 1964. U tom je članku J. Pavd e obradio aktuelnu temu o intenzitetu prorede i šumskoj produkciji. Na temelju dosadašnjih saznanja iz njemačkog i francuskog šumarstva J. P a rd e u je uspjelo na vrlo pristupačan i jednostavan način objasniti problematiku proreda s obzirom na šumsku produkciju. Najprije autor govori o tome kako se na početku ovog stoljeća vjerovalo da se različitim intenzitetima prorjeđivanja može povećati prirast drvne mase. No prod neko dvadesetak godina takvo je mišljenje opovrgnuto na temelju dugotrajnih mjerenja na pokusnim plohama Šumarskih Instituta u Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj. U tom pogledu J. Pa r de se prvenstveno poziva na radove R. Schobe r a, profesora uređivanja šuma u Hannover-Mündenu, koji je obradio reagiranje četiriju glavnih vrsta drveća (bukve, smreke, bijelog bora i hrasta) na različite intenzitete prorede te je ponovno potvrdio spoznaju da se različitim, intenzitetima prorjeđivanja ne može povećati šumska proizvodnja. Bukva. Što se tiče ove vrste drveća konstatirano je da je ona izrazito indiferentna na produkciju drvne mase, što će reći da se u bukovim šumama postizava ista produkcija drvne mase bilo da se primjenjuju slabe, jake ili vrlo jake prorede. To su dokazali Wiedemann (1931) i Schober (1960) u Njemačkoj, Vine y (1955) u Francuskoj te Badou x (1939) u Švicarskoj. Ovaj posljednji autor je ustvrdio ovo: »Obrast bukovih sastojina može varirati u vrlo širokim granicaam a da se prirast drvne mase ne smanjuje.«* Smreka. Ovu vrstu drveća su detaljno istraživali Nijemci (Wiedemann . Vanselo w i dr.). Došli su do sličnog rezultata kao i za bukvu. Analogne rezultate postignuo je i Šveđanin Carbonnier . Bijeli bor. Ni za ovu vrstu drveća nije uspjelo dokazati da bi se jakim proredama mogla povećati šumska proizvodnja. Što više, Badou x i Carbon nie r ističu da vrlo jake prorede prouzrokuju u borovim sastojinama smanjenje produkcije za razliku od prehodnih dviju vrsta drveća — bukve i smreke -koje imaju veliku sposobnost da povećavaju svoje krošnje i dobro reagiraju na svijetlo i onda kad su vrlo jako prorijeđene. Hrast. Za ovu vrstu drveća Nijemci nemaju mnogo podataka. Zato je J. Parđ e posegnuo za pokusnim plohama koje je prije tridesetak i više godina osnovao bivši direktor škole u Nancyju A. O u d i n u hrastovim šumama Francuske. Na tim pokusnim plohama primjenjivali su slabe i jake prorede. Postignute rezultate o produkciji drvne mase obradio je J. Pard e statistički i dokazao da nema signifikantne diferencije između produkcije drvne mase na pokusnim plohama, koje su bile podvrgnute jakim i slabim proredama. Prema tome i za hrast vrijedi ista spoznaja kao i za ostale vrste drveća. Na temelju toga je J. Pard e donio ovaj zaključak. U određenim granicama prorede ne * Temeljnica Badouxovi h pokusnih ploha u bukovim srednjodobnim sastojinama se kreće od 25 do 40 m2/ha. |