DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Gusjenice počinju žderati odmah nakon piljenja u augustu, ako su klimatske
prilike povoljne (sred. dnev. temp. 11° C) nastavlja se preko jeseni. Hrani
se i zimi ako je temperatura noću iznad 6° C. Gusjenice idu u zemlju na kuku-
Ijenje u mjesecu veljači u toplijim, i u travnju, svibnju u hladnijim predjelima.
Do jačih zaraza dolazi u sušnim i toplim godinama.


Suzbijanje ovog štetnika predstavlja vrlo složen zadatak. Ranijih godina
vršeno je suzbijanje mehaničkim i kemijskim metodama, a u novije vrijeme
biološkim. Biološke metode suzbijanja su kod nas još u svom razvojnom stadiju,
te su kemijske metode još uvijek aktualne.


Rad na suzbijanju borovog četnjaka, vrlo je neugodan, zbog otrovnih dlačica,
koje izazivaju upalu sluznice i urtikariju na koži. Da bi izbjegli neželjene
posljedice od otrovnih dlačica, treba kod tretiranja primijeniti zaštitna sredstva,
što povećava troškove tretiranja.


Najstariji iz grupe kloriranih ugljikohidrata i najčešće upotrebljavan insekticid
DDT, još uvijek ima vrlo široku primjenu. Praksa je pokazala, da tretiranje
DDT-jem ima i svojih nedostataka, jer su gusjenice četnjaka prilično
rezistentne prema djelovanju ovog preparata.


U našem laboratoriju izvršili smo više pokusa upoređujući kemijska sredstva
naših tvornica. Upoređivali smo djelovanje Pantakan-a (proizvod tvornice
»Chromos« Zagreb) i Endrin-a (proizvod tvornice »Pinus« Rače pri Mariboru).
Jedan i drugi insekticid su sličnog kemijskog sastava. Proizvedeni su na bazi
kloriranih ugljikohidrata, a djeluju kontaktno i digestivno. Slabo se rastvaraju
u vodi. Proizvode se u obliku praha i ulja za suspenzije i emulzije.


Endrin je insekticid gotovo bez mirisa (stereoizomer dieldrina). Počinje se
razlagati kod temperature od 200° C i to neznatno, što je neobično važno kod
tretiranja ručnim zamagljivačima. Endrin je stabilan u alkalnoj i kiseloj sredini
i na svijetlu.


DDT se razlaže u alkalnoj sredini kod temperature od 108° C. Primijećeno
je, da su gusjenice vrlo osjetljive na miris, te često odbijaju hranu, koja je tretirana
insekticidima intenzivnog mirisa (Pantakan).


Tretiranje u našim pokusima vršili smo emulgiranim insekticidima 1%
emulzijom Endrina EA 10 i 1%-tnom emulzijom Pantakana E-25. Kao test
materijal za pokuse u laboratoriju upotrijebili smo gusjenice borova četnjak.-i
donesene sa područja šumarije Labin, šumski predjel Plomin. Ispitivanje je
vršeno na gusjenicama II, IV i V stadija. Pokusi su provedeni tokom IX, XI i
XII mj. 1964. godine. Prosječna relativna vlaga zraka u laboratoriju iznosila je
65% ,a prosječna dnevna temperatura 20° C.


Grančice crnog bora prskali smo raspršivačem po Vilbisu i ostavili da se
suše. Prskanu hranu stavili smo u bočice sa vodom i nakon sušenja u insektarije.
Prethodno smo gusjenice hranili, da ustanovimo zdravstveno stanje. U
svaki insektarij metnuli smo po jedan zapredak. Dva dana iza tretiranja izmijenili
smo hranu gusjenicama II stadija. Kod gusjenica IV i V stadija hranu smo
promijenili prvi dan iza tretiranja. Rezultati pokusa vidljivi su iz grafikona.


Toksično djelovanje pojedinih insekticida nije najhitnije kod suzbijanja
Ima čitav niz drugih faktora, na koje se moramo osvrnuti. Klimatske prilike,
naročito vjetar, temperatura i relativna zračna vlaga igraju važnu ulogu kod
tretiranja. Za suzbijanje štetnika kao što je borov četnjak, potrebno je primijeniti
najaktivnije kemijsko sredstvo, ako se radi o sintetičkom insekticidu,
onda sredstvo najkraćeg djelovanja kako bi se sačuvala korisna entomofauna.