DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Gusjenice počinju žderati odmah nakon piljenja u augustu, ako su klimatske prilike povoljne (sred. dnev. temp. 11° C) nastavlja se preko jeseni. Hrani se i zimi ako je temperatura noću iznad 6° C. Gusjenice idu u zemlju na kuku- Ijenje u mjesecu veljači u toplijim, i u travnju, svibnju u hladnijim predjelima. Do jačih zaraza dolazi u sušnim i toplim godinama. Suzbijanje ovog štetnika predstavlja vrlo složen zadatak. Ranijih godina vršeno je suzbijanje mehaničkim i kemijskim metodama, a u novije vrijeme biološkim. Biološke metode suzbijanja su kod nas još u svom razvojnom stadiju, te su kemijske metode još uvijek aktualne. Rad na suzbijanju borovog četnjaka, vrlo je neugodan, zbog otrovnih dlačica, koje izazivaju upalu sluznice i urtikariju na koži. Da bi izbjegli neželjene posljedice od otrovnih dlačica, treba kod tretiranja primijeniti zaštitna sredstva, što povećava troškove tretiranja. Najstariji iz grupe kloriranih ugljikohidrata i najčešće upotrebljavan insekticid DDT, još uvijek ima vrlo široku primjenu. Praksa je pokazala, da tretiranje DDT-jem ima i svojih nedostataka, jer su gusjenice četnjaka prilično rezistentne prema djelovanju ovog preparata. U našem laboratoriju izvršili smo više pokusa upoređujući kemijska sredstva naših tvornica. Upoređivali smo djelovanje Pantakan-a (proizvod tvornice »Chromos« Zagreb) i Endrin-a (proizvod tvornice »Pinus« Rače pri Mariboru). Jedan i drugi insekticid su sličnog kemijskog sastava. Proizvedeni su na bazi kloriranih ugljikohidrata, a djeluju kontaktno i digestivno. Slabo se rastvaraju u vodi. Proizvode se u obliku praha i ulja za suspenzije i emulzije. Endrin je insekticid gotovo bez mirisa (stereoizomer dieldrina). Počinje se razlagati kod temperature od 200° C i to neznatno, što je neobično važno kod tretiranja ručnim zamagljivačima. Endrin je stabilan u alkalnoj i kiseloj sredini i na svijetlu. DDT se razlaže u alkalnoj sredini kod temperature od 108° C. Primijećeno je, da su gusjenice vrlo osjetljive na miris, te često odbijaju hranu, koja je tretirana insekticidima intenzivnog mirisa (Pantakan). Tretiranje u našim pokusima vršili smo emulgiranim insekticidima 1% emulzijom Endrina EA 10 i 1%-tnom emulzijom Pantakana E-25. Kao test materijal za pokuse u laboratoriju upotrijebili smo gusjenice borova četnjak.-i donesene sa područja šumarije Labin, šumski predjel Plomin. Ispitivanje je vršeno na gusjenicama II, IV i V stadija. Pokusi su provedeni tokom IX, XI i XII mj. 1964. godine. Prosječna relativna vlaga zraka u laboratoriju iznosila je 65% ,a prosječna dnevna temperatura 20° C. Grančice crnog bora prskali smo raspršivačem po Vilbisu i ostavili da se suše. Prskanu hranu stavili smo u bočice sa vodom i nakon sušenja u insektarije. Prethodno smo gusjenice hranili, da ustanovimo zdravstveno stanje. U svaki insektarij metnuli smo po jedan zapredak. Dva dana iza tretiranja izmijenili smo hranu gusjenicama II stadija. Kod gusjenica IV i V stadija hranu smo promijenili prvi dan iza tretiranja. Rezultati pokusa vidljivi su iz grafikona. Toksično djelovanje pojedinih insekticida nije najhitnije kod suzbijanja Ima čitav niz drugih faktora, na koje se moramo osvrnuti. Klimatske prilike, naročito vjetar, temperatura i relativna zračna vlaga igraju važnu ulogu kod tretiranja. Za suzbijanje štetnika kao što je borov četnjak, potrebno je primijeniti najaktivnije kemijsko sredstvo, ako se radi o sintetičkom insekticidu, onda sredstvo najkraćeg djelovanja kako bi se sačuvala korisna entomofauna. |