DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 73     <-- 73 -->        PDF

OTPORNOST GUSJENICA BOROVA CETNJAKA
(THAUMATOPOEA PITYOCAMPA SCHIF) PREMA ENDRINU
I PANTAKANU


KATICA OPALlCKI-MARKOVINOVlC, dipl. ing. šumarstva
Zavod za zaštitu šuma, Šumarski fakultet Zagreb


Razvoj turizma u našoj zemlji zahtijeva, da se poveća briga o turističkim
objektima i mjestima, naročito u našem priobalnom pojasu. Osobitu pažnju
turista privlače mjesta uz obalu u čijoj se blizini nalaze borove šumice. Povremeno
male borove šume trpe velike štete od insekata, među kojima je najpoznatiji
borov četnjak gnjezdar (Thaumatopoea pitycampa Schiff.). Osim crnog
bora napada još alepski bor, bijeli bor, primorski bor, piniju, a rjeđe smreku
i cedar.


SI. 1 — Stablo crnog bora (Pinus nigra) na kamenitom krškom tlu
Foto: Opalički S.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Gusjenice počinju žderati odmah nakon piljenja u augustu, ako su klimatske
prilike povoljne (sred. dnev. temp. 11° C) nastavlja se preko jeseni. Hrani
se i zimi ako je temperatura noću iznad 6° C. Gusjenice idu u zemlju na kuku-
Ijenje u mjesecu veljači u toplijim, i u travnju, svibnju u hladnijim predjelima.
Do jačih zaraza dolazi u sušnim i toplim godinama.


Suzbijanje ovog štetnika predstavlja vrlo složen zadatak. Ranijih godina
vršeno je suzbijanje mehaničkim i kemijskim metodama, a u novije vrijeme
biološkim. Biološke metode suzbijanja su kod nas još u svom razvojnom stadiju,
te su kemijske metode još uvijek aktualne.


Rad na suzbijanju borovog četnjaka, vrlo je neugodan, zbog otrovnih dlačica,
koje izazivaju upalu sluznice i urtikariju na koži. Da bi izbjegli neželjene
posljedice od otrovnih dlačica, treba kod tretiranja primijeniti zaštitna sredstva,
što povećava troškove tretiranja.


Najstariji iz grupe kloriranih ugljikohidrata i najčešće upotrebljavan insekticid
DDT, još uvijek ima vrlo široku primjenu. Praksa je pokazala, da tretiranje
DDT-jem ima i svojih nedostataka, jer su gusjenice četnjaka prilično
rezistentne prema djelovanju ovog preparata.


U našem laboratoriju izvršili smo više pokusa upoređujući kemijska sredstva
naših tvornica. Upoređivali smo djelovanje Pantakan-a (proizvod tvornice
»Chromos« Zagreb) i Endrin-a (proizvod tvornice »Pinus« Rače pri Mariboru).
Jedan i drugi insekticid su sličnog kemijskog sastava. Proizvedeni su na bazi
kloriranih ugljikohidrata, a djeluju kontaktno i digestivno. Slabo se rastvaraju
u vodi. Proizvode se u obliku praha i ulja za suspenzije i emulzije.


Endrin je insekticid gotovo bez mirisa (stereoizomer dieldrina). Počinje se
razlagati kod temperature od 200° C i to neznatno, što je neobično važno kod
tretiranja ručnim zamagljivačima. Endrin je stabilan u alkalnoj i kiseloj sredini
i na svijetlu.


DDT se razlaže u alkalnoj sredini kod temperature od 108° C. Primijećeno
je, da su gusjenice vrlo osjetljive na miris, te često odbijaju hranu, koja je tretirana
insekticidima intenzivnog mirisa (Pantakan).


Tretiranje u našim pokusima vršili smo emulgiranim insekticidima 1%
emulzijom Endrina EA 10 i 1%-tnom emulzijom Pantakana E-25. Kao test
materijal za pokuse u laboratoriju upotrijebili smo gusjenice borova četnjak.-i
donesene sa područja šumarije Labin, šumski predjel Plomin. Ispitivanje je
vršeno na gusjenicama II, IV i V stadija. Pokusi su provedeni tokom IX, XI i
XII mj. 1964. godine. Prosječna relativna vlaga zraka u laboratoriju iznosila je
65% ,a prosječna dnevna temperatura 20° C.


Grančice crnog bora prskali smo raspršivačem po Vilbisu i ostavili da se
suše. Prskanu hranu stavili smo u bočice sa vodom i nakon sušenja u insektarije.
Prethodno smo gusjenice hranili, da ustanovimo zdravstveno stanje. U
svaki insektarij metnuli smo po jedan zapredak. Dva dana iza tretiranja izmijenili
smo hranu gusjenicama II stadija. Kod gusjenica IV i V stadija hranu smo
promijenili prvi dan iza tretiranja. Rezultati pokusa vidljivi su iz grafikona.


Toksično djelovanje pojedinih insekticida nije najhitnije kod suzbijanja
Ima čitav niz drugih faktora, na koje se moramo osvrnuti. Klimatske prilike,
naročito vjetar, temperatura i relativna zračna vlaga igraju važnu ulogu kod
tretiranja. Za suzbijanje štetnika kao što je borov četnjak, potrebno je primijeniti
najaktivnije kemijsko sredstvo, ako se radi o sintetičkom insekticidu,
onda sredstvo najkraćeg djelovanja kako bi se sačuvala korisna entomofauna.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Mortalitet gusjenica borovog četnjaka (Tbaumaropoea pityocampa Schiff.) od Pantakana E25-1% i Endrina EA´iO-n»340 (llstadija) n = 279 (IV stadija) n = 116 {n stadija) n = 750 (/f stadija) n = 2A6(v stadija) n=308


22.23 2*. 25 24. 27 28. 29 30. 1,
X X
LEQEMDA:
I dnevni mortalitet od PANTAKAtlA L25, -ukupni dnevni mortalitet od PAtlTAKAtiA L25, n = 6roy gusjenica u
P » » EHDRIriA EA10, -« » » -EnDRinA F.A JP.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Vrijeme između I i II stadija najpovoljnije je za tretiranje gusjenica. Tretiranje
odraslih gusjenica daleko je složenije i zahtijeva veću stručnost i efikasniji
insekticid. Odrediti uslove u kojima se možemo odlučiti za kemijsku borbu
uz najamnji riziko za korisnu entomofaunu i uz optimalni ekonomski efekat
vrlo je teško. Ne smijemo izgubiti iz vida. da se ne borimo protiv nekog insekta
u jednoj nepromjenljivoj sredini i samo na jedan univerzalni način, već je to
borba u specifičnim uslovima protiv jedne populacije u razvoju.


REZULTATI POKUSA


Gusjenice borova četnjaka II stadija tretirane Pantakanom odbijaju hranu
prva tri dana nakon tretiranja, a iza stavljanja svieže hrane neznatno žderu.
Ugibanje počinje četvrti dan nakon tretiranja. 100%-tni mortalitet nastupa 9
dana nakon tretiranja (graf. 1). U kontrolnim insektarijima ugibanje nije bilo,
a gusjenice su se normalno hranile.


Gusjenice II stadija tretirane Endrinom prva dva dana intenzivno žderu,
pa insekticid djeluje kao kontaktni i želučani. Time je njegovo djelovanje pojačano.
Ugibanje počinje dva dana iza tretiranja, a žderanje nakon toga slabi.
Početna toksičnost je visoka. 100%-tni mortalitet postignut je za 7 dana
(graf. 2).


Gusjenice IV i V stadija tretirane Pantakanom žderu i prvih dana nakon
tretiranja, zatim se žderanje postepeno smanjuje, a nakon 2—3 dana potpuno
prestaje. Pokazao se relativno dugi vremenski interval od tretiranja do ugibanja,
što nesumnjivo dokazuje veliku rezistetnost gusjenica prema Pantakanu,
iako se 100%-mortalitet postiže za isto vrijeme kao i kod mlađih gusjenica
(graf. 3 i 5). Primijećeno je, da već tri dana nakon tretiranja 30—35% gusjenica
pokazuje znakove trovanja. Kod trovanja Pantakanom razlikujemo dvije faze.
U prvoj fazi gusjenice postaju nemirne, njihovo kretanje je življe. Prva faza
kod gusjenica V stadija traje nešto duže. U drugoj fazi paralizirane gusjenice se
grče, bacaju se sad na jednu sad na drugu stranu. Paralizirane gusjenice skupljaju
se na vanjskoj strani zapretka i tu ostaju do uginuća. Uginule gusjenice
su krute, a veličina im je smanjena.


Ugibanje gusjenica tretiranih Endrinom počinje 2—3 dana iza tretiranja.
Znakovi trovanja Endrinom vidljivi su već drugi dan nakon tretiranja i to kod
45—50% gusjenica. Žderanje je prva dva dana vrlo intenzivno, što nije slučaj
kod tretiranja Pantakanom. 100%-tni mortalitet postiže se za 7 dana (graf. 4 i 6).


Pokusom smo utvrdili da je početna toksičnost kod Endrina znatno viša
nego kod Pantakana, što daje Endrinu prednost pred Pantakanom, te se kod
suzbijanja starijih gusjenica može primijeniti, no svakako bi bilo potrebno ispitati
njegov efekat u prirodnim uslovima. Nedostatak je Endrina u odnosu na
Pantakan njegova otrovnost za čovjeka i životinje.


RESISTANCE OF CATERPILLARS OF THE PINE PROCESSIONARY MOTH


(THAUMATOPOEA PITYOCAMPA SCHIFF.) TO ENDRIN AND PANTAKAN)


Summary


Performed were many experiments in order to compare the toxicity of insecti


cidal chemicals produced by domestic factories. Compared was the efficiency of Pan


takan (product of the »Chromos« factory, Zagreb) with that of Endrin (product of the


»Pinus« factory, Rače near Maribor). The experimental treatments were performed


by means of emulsified insecticides.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 77     <-- 77 -->        PDF

As test material in the experiments caterppilars of Pine Processionary Moth were
used. It was found that the initial toxicity was appreciably higher in Endrin than in
Pantakan. Thus Endrin can be used in the control of adult caterpillars. In any case
it would be necessary to examine its effect under natural circumstances. A drawback
of Endrin as against to Pantakan is its toxicity for man and animals.


!


V^V