DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 71 <-- 71 --> PDF |
VI VII Mjeseci Grafikon krivaca i gorivog materijala, kao i od temperature zraka. Bez određenog stupnja suhoće materijala koji gori (25% vlažnosti) i bez određenog stupnja vanjske topline požar se širi nerado i sporo. To potvrđuje i činjenica, da je požar daleko intenzivniji u toku dana, kada imamo direktnu insolaciju nego u toku noći, kada je i temperatura zraka daleko niža. Međutim, u pojedinim godinama može i kod nas nastupiti obrnut slučaj, što se ponekad događa, ako faktori godišnje klime (temperatura i vlaga) znatno odstupe od višegodišnjeg prosjeka. Vjetar u odnosu na pojavu požara utječe dvojako: s jedne strane isušuje vlagu u tlu i materijalu koji gori, a s druge strane pomaže širenje i brzinu kretanja požara. Dobro poznavanje intenziteta, kao i relativnog ustaljenog pravca kretanja lokalnih vjetrova, može u znatnoj mjeri olakšati pravilno poduzimanje niza preventivnih mjera, koje mogu ublažiti opasnost od požara. Kao što smo vidjeli, faktori temperatura i stupanj vlažnosti materijala imaju najpresudniji utjecaj na postanak šumskih požara. Zbog toga se u zemljama, koje obiluju velikim šumskim prostranstvima, kao npr. SSSR, pokušalo pronaći metode, na osnovu kojih bi se mogla orijentacijski prognozirati veća ili manja ugroženost šume od požara. Poznata je npr. metoda N es torov a (citat Stefanova, 2) koja se zasniva na utvrđivanju sume temperatura ili sume deficita vlažnosti ili sume proizvoda oba ova faktora za period od posljednjeg kišovitog dana, pa do momenta kada želimo utvrditi stepen ugroženosti šume od požara. Označimo li temperaturu sa »t« deficit vlažnosti sa »D« možemo prema Nestorovu postaviti slijedeće pravilo: ako je 2 t < 25; odnosno 2 D < 13; li i ili 2 (tD) < 300; ugroženost šume od požara je minimalna. Obrnuto ako je 2 t > 70; odnosno 2 D > 45; ili 2 (tD) > 1000; ugroženost šume od po~ i i i žara je vrlo velika. 69 |