DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 7 <-- 7 --> PDF |
larnoj ocjeni, oko 30—50% čitave količine broja stabala. Takav postupak omogućuje da se Šumskom gospodarstvu Zagreb, odnosno Sekciji za uređivanje šuma Zagreb u određenom kratkom roku dadu rezultati istraživanja i potrebni zaključci za izradu smjernica budućeg gospodarenja u jelovim sastojinama Macelj gore. Dobiveni rezultati pokazali su da se i takvim »brzopoteznim« postupkom mogu obaviti ugovorena orijentacijska istraživanja. b) Izbor mjesta za polaganje i snimanje primjernih ploha Na temelju naprijed ukratko opisanih biološko-ekoloških karakteristika jele (komparativno, kitnjaka i bukve) i tako obavljenih prvih istraživanja, primjerne plohe položene su u ovakvim sastojinama odnosno staništima: I. skup sastojina u kojima se jela, prema podacima Šumarije Krapina, najviše sušila: predjel Kozji hrbat, greben i padine odjela 25, u kojemu se jela nalazi velikim dijelom u smjesi s hrastom kitnjakom; to su uglavnom suša staništa; na tom lokalitetu ima jele oko 50%, hrasta kitnjaka oko 30% i bukve s po kojim javorom oko 20%; nadmorska visina oko 350 m; II. skup sastojina u predjelu Svetlov jarak, odjeli 25 i 26, u dubokoj zatvorenoj uvali u kojoj se, prema izvidima, jela vrlo malo sušila; stanište je prosječno hladno-svježe, s dovoljno vlažnosti za jelu; na tom lokalitetu jela posve dominira, pa je omjer smjese otprilike 80% jele i 20% bukve s nešto johe; nadmorska visina oko 250 m; III. skup sastojina u predjelu Ravninsko, odjel 40; strma padina u veoma zatvorenoj uvali, u kojoj se, prema podacima područnog osoblja i izvršenim izvidima, jela gotovo ne suši; unatoč velikoj strmini, stanište je razmjerno hladno- svježe, povoljno za higrofilnu i termofobnu jelu; omjer smjese iznosi oko 90% jele i 10% bukve; nadmorska visina oko 300 m; IV. skup sastojina u predjelu Skrutica, odjel 31; strma do veoma strma padina u otvorenijoj uvali; kompleks ekoloških faktora čini neku sredinu između staništa na kojima su snimljene prve dvije primjerne plohe; omjer smjese na dijelu odjela u kojemu je položena primjerna ploha iznosi prosječno oko 70% jele, 2G% bukve i 10% hrasta kitnjaka; nadmorska visina oko 400 m; V. skup sastojina u predjelu Lukovčak, odjel 10; veoma strma padina u otvorenoj uvali, staništa na donjim i srednjim položajima pogodna su za jelu te je njen omjer smjese prema bukvi oko 80—70 i 30—20; jela se dobro podmlađuje; nadmorska visina oko 250—300 m. Na svakoj plohi snimljeno je po 100 stabala. Ukupno je izmjereno i ocijenjeno 500 stabala. Svi brojčani podaci izneseni su u apsolutnim iznosima i postocima (tabele 1—8). c) Struktura broja stabala Prema podacima gospodarske osnove, u odjelima u kojima su snimljene primjerne plohe broj stabala pokazuje hiperbolične strukture. Prema tomu, sastav tih sastojina je više-manje preboran. Međutim, broj jelovih stabala snimljen na primjernim plohama i raspoređen po debljinskim razredima pokazuje binomske strukture. Na temelju tih podataka i izvršenih izviđa može se zaključiti da su oblici sastojina prelazni, pa su sastojine preborno-skupinaste, raznodobne i raznodobno- skupinaste. |