DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 67     <-- 67 -->        PDF

šumom. Potreba za pašnjacima izazvala je prve namjerne požare šuma koje je
čovjek podmetao i održavao. Prijelaz na poljoprivrednu proizvodnju kao i porast
broja stanovništva ,još je u većoj mjeri povećavao broj namjerno izazvanih
šumskih požara. U toj fazi, krčenje šuma bila je određena privredna djelatnost
čovjeka, koja je imala za cilj da potisne šumu sa plodnog zemljišta i
privede ga poljoprivrednoj proizvodnji. Ta] put karakteriše ekonomski razvoj
ljudskog društva uopće, pa je jednako značajan i za narode SFRJ.


Gledano historijski, naši narodi bili su gubitkom nacionalne slobode i ekonomski
porobljavani, pa su, i u periodu velikog ekonomskog uspona većine
zapadnoevropskih zemalja zadržali tip zaostale naturalne proizvodnje.


S jedne strane feudalni odnos, a s druge sve veći broj poljoprivrednog stanovništva,
još tješnje je povezalo naše narode sa šumom. Ta povezanost i ekonomska
zavisnost o šumi negativno se odrazila u nizu pravaca. Mnoge od tih
negativnih pojava u našoj zemlji već danas imaju samo historijski značaj, a
ostale, kao izolirane pojave, više ne predstavljaju neku ozbiljnu kočnicu razvoju
šumske privrede u cjelini.


Ukratko mcžemo reći, da su požari, koji su u prošlosti namjerno podmetani
u našim šumama, sa ciljem da se osvoje nove površine poljoprivrednog zemljišta
i pašnjaka, uništili daleko više šuma nego pilji i sjekira.


Međutim, naslijeđena shvatanja i navike, a naročito nemaran odnos prema
šumi još i danas u velikoj mjeri svakodnevno ugrožavaju naš, i inače, smanjeni
šumski fond.


Za ovo govori i činjenica, da se u pravilu javlja mnogo veći broj požara na
šumskim kompleksima, koji su više otvoreni šumskim komunikacijama, pa prema
tome i više pristupačni čovjeku.


To potvrđuju i podaci tabele u kojoj smo prema podacima zvanične statistike
iznijeli šumom obrasle površine i broj požara registriranih od 1955—1962.
godine.


SFRJ SRS SRH SRS SRBiH SRM SRCG


A. Šumska površina u 1000 ha 8832 2322 1981 919 2183 851 578
B.
Ukupan br. požara od 1955-1962. 7613 1327 2849 1233 1317 460 377
C. Godišnji srednjak od 1955-1962. i 952 166 356 160 165 58 47
D.
Srednjak za SFRJ na 1000 ha
(C : A) 100 = D)
3.108
E. Broj požara
izračunat na bazi
srednjaka (A. D = E) 953 251 214 99 236 92 62
Ako prosječan broj požara za period 1955—1962. g. (C) stavimo u odnos sa
ukupnim fondom šumske površine (A) te ga pomnožimo sa 1000 dobijemo broj
požara na 1000 ha i taj broj uzmemo kao indeks (C : A) 1000 = D. Pretpostavimo
da je tako utvrđeni indeks u suglasnosti sa sadanjim stanjem naših šuma,
reljefom, vrstom drveta, odnosom čovjeka prema šumi kao i nizom raznih
abiotskih faktora, koji u većoj ili manjoj mjeri povećavaju opasnost od požara
za šumu.


Kao što pokazuje tabela normalno bi trebalo na području SRFJ očekivati
0,108 požara na 1000 ha.


Međutim, ako na bazi tog indeksa (D) izračunamo normalu po republikama,
te ga sravnimo sa godišnjim srednjakom (C) dobijemo da je na području Srbije,
Makedonije, Bosne i Hercegovine kao i Crne Gore, broj požara daleko ispod
tako izračunate normale.