DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 67 <-- 67 --> PDF |
šumom. Potreba za pašnjacima izazvala je prve namjerne požare šuma koje je čovjek podmetao i održavao. Prijelaz na poljoprivrednu proizvodnju kao i porast broja stanovništva ,još je u većoj mjeri povećavao broj namjerno izazvanih šumskih požara. U toj fazi, krčenje šuma bila je određena privredna djelatnost čovjeka, koja je imala za cilj da potisne šumu sa plodnog zemljišta i privede ga poljoprivrednoj proizvodnji. Ta] put karakteriše ekonomski razvoj ljudskog društva uopće, pa je jednako značajan i za narode SFRJ. Gledano historijski, naši narodi bili su gubitkom nacionalne slobode i ekonomski porobljavani, pa su, i u periodu velikog ekonomskog uspona većine zapadnoevropskih zemalja zadržali tip zaostale naturalne proizvodnje. S jedne strane feudalni odnos, a s druge sve veći broj poljoprivrednog stanovništva, još tješnje je povezalo naše narode sa šumom. Ta povezanost i ekonomska zavisnost o šumi negativno se odrazila u nizu pravaca. Mnoge od tih negativnih pojava u našoj zemlji već danas imaju samo historijski značaj, a ostale, kao izolirane pojave, više ne predstavljaju neku ozbiljnu kočnicu razvoju šumske privrede u cjelini. Ukratko mcžemo reći, da su požari, koji su u prošlosti namjerno podmetani u našim šumama, sa ciljem da se osvoje nove površine poljoprivrednog zemljišta i pašnjaka, uništili daleko više šuma nego pilji i sjekira. Međutim, naslijeđena shvatanja i navike, a naročito nemaran odnos prema šumi još i danas u velikoj mjeri svakodnevno ugrožavaju naš, i inače, smanjeni šumski fond. Za ovo govori i činjenica, da se u pravilu javlja mnogo veći broj požara na šumskim kompleksima, koji su više otvoreni šumskim komunikacijama, pa prema tome i više pristupačni čovjeku. To potvrđuju i podaci tabele u kojoj smo prema podacima zvanične statistike iznijeli šumom obrasle površine i broj požara registriranih od 1955—1962. godine. SFRJ SRS SRH SRS SRBiH SRM SRCG A. Šumska površina u 1000 ha 8832 2322 1981 919 2183 851 578 B. Ukupan br. požara od 1955-1962. 7613 1327 2849 1233 1317 460 377 C. Godišnji srednjak od 1955-1962. i 952 166 356 160 165 58 47 D. Srednjak za SFRJ na 1000 ha (C : A) 100 = D) 3.108 E. Broj požara izračunat na bazi srednjaka (A. D = E) 953 251 214 99 236 92 62 Ako prosječan broj požara za period 1955—1962. g. (C) stavimo u odnos sa ukupnim fondom šumske površine (A) te ga pomnožimo sa 1000 dobijemo broj požara na 1000 ha i taj broj uzmemo kao indeks (C : A) 1000 = D. Pretpostavimo da je tako utvrđeni indeks u suglasnosti sa sadanjim stanjem naših šuma, reljefom, vrstom drveta, odnosom čovjeka prema šumi kao i nizom raznih abiotskih faktora, koji u većoj ili manjoj mjeri povećavaju opasnost od požara za šumu. Kao što pokazuje tabela normalno bi trebalo na području SRFJ očekivati 0,108 požara na 1000 ha. Međutim, ako na bazi tog indeksa (D) izračunamo normalu po republikama, te ga sravnimo sa godišnjim srednjakom (C) dobijemo da je na području Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine kao i Crne Gore, broj požara daleko ispod tako izračunate normale. |