DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 66 <-- 66 --> PDF |
USLOVI KOJI POVEĆAVAJU MOGUĆNOST NASTANKA ŠUMSKIH POŽARA Ing. MILE KAMILOVSKI ... da bi naš šumski fond bio ne samo dobro održavan i očuvan nego i stalno povećavan. Tito Šume, naše nacionalno bogatstvo, vjekovima su bile svjesno ili nesvijesno oštećivane i uništavane od čovjeka, pa se ukupni fond stalno smanjivao. One ne trpe štete samo od čovjeka. Veliki je broj abiotskih i biotskih faktora koji nepovoljno utječu na njihov razvoj te stvaraju mogućnost smanjivanja šumskog fonda. Nije lako ustanoviti početak jedne lančane reakcije, samo je jasno to da nakon šumskog požara nastaje niz drugih oštećenja, koja su lančano povezana i zajednički djeluju na pogoršanje šumske sastojine i tla. Uzimajući u obzir da šumski požar predstavlja najveće šumsko zlo kome je u većini slučajeva krivac čovjek, mi ćemo nastojati prikazati pojedine uslove koji povećavaju mogućnost nastanka šumskih požara i analizirati neke metode s kojima možemo prognozirati požar u našim šumama. Gorenje ili oksidacija materije uz pristup zraka zahtijeva: materiju koja gori, kisik koji podržava gorenje i određeni stepen topline koja omogućava da se materija upali. Posmatramo li ova tri elementa sa aspekta ugroženosti šume od požara, dolazimo do zaključka: da svakoj vrsti šume, svakom tipu sastojine prijeti opasnost od požara. Međutim postoji niz faktora, koji neposredno ili posredno utječu da je jedna te ista šuma u jednom slučaju više, a u drugom manje ugrožena od požara. Dobro poznavanje tih faktora neophodno je, jer o njihovu kvalitetu i kvantitetu ovisi niz preventivnih mjera koje smo u cilju zaštite šuma od požara dužni poduzeti. Po našem mišljenju najznačajniji faktori su slijedeći: 1. Antropogeni faktor (čovjek) 2. Vrsta drveta 3. Način obnove i način uzgoja šume 4. Starost sastojine 5. Abiotski faktori (toplina, vjetar, vlaga) 6. Kritično godišnje doba i dr. 1. ANTROPOGENI FAKTOR (ČOVJEK) Osvrnut ćemo se na ovom mjestu samo na stepen ugroženosti šume u odnosu na kulturni i ekonomski razvoj naših naroda. Napredujući postepeno u svome ekonomskom razvoju čovjek je mijenjao i svoj odnos prema šumi. Već kao nomad-stočar, čovjek je došao u sukob sa |