DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 64 <-- 64 --> PDF |
laži 10 m. Visina stabala, loš teren i jača zaraza smanjuju ovaj efekat. Potrošnja insekticida uz naprijed navedene uslove i koncentraciju insekticida iznosi cea 150—300 gr po ha. Već prilikom vršenja pokusa primijetili smo neke nedostatke ove metode. Tako npr. veoma je teško prilikom tretiranja stabala sa većim brojem zapredaka uočiti i zapamtiti, koji su zapreci tretirani, a koji nisu, te se dešava da izvjestan broj zapredaka ostane netretiran. Tu činjenicu potvrdila je i naknadno izvršena kontrola, koja je pokazala da je kod tretiranja izostavljeno 34% zapredaka, dok je u 66"/o zapredaka mortalitet gusjenica, bio 100%. Ovo nas upućuje, da je kod tretiranja potrebno insekticidu dodati neku intenzivnu neutralnu boju, kako bi se lakše razlikovali tretirani zapreci od netretiranih. Također je veoma korisno poprskati i iglice u neposrednoj blizini zapredaka. Suzbijanje borova četnjaka ovom metodom može se preporučiti u slijedećim slučajevima: 1. kada se sa suzbijanjem ostalim metodama zakasni, te gusjenice stvore čvrsti zapredak, a postoji opasnost od golobrsta, ovaj način suzbijanja može se uspješno primijeniti; 2. kada se suzbijanje ne može izvršiti leđnim motornim orošivačem, zbog prevelike visine stabala; 3. kada se ne može suzbijanje izvršiti ručnim zamagljivačem zbog nepovoljnih zračnih strujanja, koje onemogućuju taloženje insekticida u krošnje stabala; 4 ovaj način tretiranja veoma je pogodan za suzbijanje borova četnjaka na soliternim stablima i na stablima u parkovima do visine cea 15—20 m; 5. troškovi ovakovog načina suzbijanja ne prelaze troškove suzbijanja izvršenog leđnim motornim orošavačem; Rad sa prskalicom. Igla je ubodena u zapredak. Foto: original |