DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 6 <-- 6 --> PDF |
nasto-prebornog do tipičnog prebornog (pojedinačnog) gospodarenja. Isti pisac smatra da imela najviše napada jednodobne sastojine jele. Intenzivne sječe pospješuju proširivanje imele, jer utječu da su krošnje bolje osvijetljene. Imela smanjuje volumni prirast stabala. Raznodobne i mješovite sastojine su otpornije širenju imele. Imela se ne može uništiti ni sječom ni kemijskim sredstvima. Jurha r upozoruje na konkurenciju bukve i na zabukovljivanje jelovih sastojina, te preporuča sjetvu jele. Klepa c je za šume u Zalesini (Gorski Kotar) utvrdio da je pod utjecajem imele gubitak na prirastu 19°, o. Pod utjecajem imele smanjuju se dimenzije sječne zrelosti jele, tj. onemogućena je produkcija stabala jačih dimenzija, povećavaju se greške drva, poremećuju se sklop i obrast sastojina, također i kontmuiranost sječina i struktura etata. 5. ISTRAŽIVANJA Naša istraživanja o sušenju jele na Macelj gori orijentacijskog su karaktera, tj. morala su se obaviti u što kraćem roku: da bi Sekcija za uređivanje šuma Zagreb u plan gospodarenja mogla uvrstiti naučno fundirane smjernice za provedbu uzgojnih postupaka. Istraživanja nismo ograničili na odjele u kojima se jela najviše suši, nego su provedena i u »manje bolesnim« i u relativno »zdravim« odjelima. Zadatak koji smo si postavili bio je da se — na temelju poznatih biološkoekoloških značajki jele — pronađu bitnije okolnosti u kojima ta vrsta drveća razvija dobru, lošiju i lošu vitalnost, odnosno okolnosti u kojima se ona neznatno, više i najviše suši. Za dobivanje rezultata bilo bi mnogo pogodnije da su se istraživanja obavila u toku trajanja vegetacijskog doba, pogotovo u proljeće, kad se proces sušenja može vrlo jednostavno otkriti po boji iglica i rjetkoći krošnje. Ali istraživanja se nisu mogla odgoditi za iduću godinu, pa se prema takvoj situaciji morala izraditi metodika rada. Zbog kratkoće vremena određenog za izvršavanje istraživanja, morala se sastaviti i takva metoda rada da se što jednostavnijim postupkom dobiju što objektivno-realniji podaci za usmjerivanje istraživanja u toku samog terenskog rada i da dobiveni podaci ujedno posluže za stvaranje potrebnih zaključaka i smjernica daljnjeg gospodarenja. a) Metoda rada Potrebni podaci snimani su na primjernim plohama. Primjerne plohe postavljene su na temelju prethodnog izviđa te prema rezultatima koji su dobiveni snimanjem podataka na prvim primjernim plohama. Budući da se nije mogla postaviti radna hipoteza, na primjernim plohama trebalo je snimati mnogo podataka, da bi se kasnije — na temelju studija tih podataka — moglo utvrditi koji su podaci karakteristični ili upotrebljivi za stvaranje zaključaka. Ukupno je snimano 12 vrsti podataka, za svaki podatak određene su najmanje tri kvalitetne kategorije. Svi su podaci u toku rada razvrstavani u šest debljinskih razreda, tj. za stabla od 20 cm prsnog promjera do 90 cm pr. pr. Dakle., nisu snimani podaci za stabla ispod 20 m prsnog promjera, jer se opažanjem u izvidima ustanovilo da ti podaci ne bi mogli biti značajni za stvaranje potrebnih zaključaka. Na taj je način mnogo skraćeno radno vrijeme za snimanje podataka, jer stabala od 5 do 10 cm i od 10 do 20 cm ima, po oku |