DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Stadij kukuljice. Potpuno odrasle gusjenice spuštaju se pomoću paučinastih niti ili silaze niz deblo na tlo radi kukuljenja. U tu svrhu one se zakopavaju dosta plitko u tlo (10—15 cm), gdje naprave pojedinačne komorice, u kojima se zatim zakukulje. U stadiju kukuljice grabova grba provede oko četiri mjeseca, kada se s na stupom hladnijih jesenskih dana opet pojavljuju leptiri. Generacija je, dakle, jednogodišnja. Prirodni neprijatelji. Specifični paraziti grabove grbe do sada nisu utvrđeni niti u jednom razvojnom stadiju. Tokom zime 1963./64. godine držana je u staklenim bočicama veća količina jajnih legala, iz kojih se idućeg proljeća izlegao veliki broj gusjenica, ali nijedan jajni parazit. Isto tako ni gusjenice ni kukuljice, koje su donesene iz napadnute plantaže, nisu bile parazitirane. To bi ipak moglo biti i slučajno, jer je u plantaži sredinom mjeseca maja primijećeno vrlo mnogo nekih osa najeznica, za koje je sa sigurnošću, utvrđeno da paratiziraju sovicu Monima incerta Hufn., čije su gusjenice brstile u velikom broju zajedno sa grabovom grbom. Potrebno je, međutim spomenuti interesantnu činjenicu da je u napadnutoj plantaži došlo do masovne pojave velikog i malog gusjeničara (Calosoma sycophanta L. i C. inquisitor L.), poznatih predatora iz familije Carabidae. U vrijeme kulminacije brštenja, u maju 1963. godine, tih je kornjaša bilo tako mnogo, kako se rijetko može vidjeti i u vrijeme najjačih invazija gubara na hrastove šume. Naročito je bila brojna vrsta Calosoma inquisitor L., keja u posljednje vrijeme i inače brojčano preteže nad drugom vrstom. Ovi su se predatori pojavili u gustim populacijama i slijedeće godine i nema sumnje da su odigrali značajnu ulogu u gušenju kalamiteta grabove grbe koji je prestao iste godine bez primjene kemijskih preparata. Ovakva masovna pojava predatora u plantažama topola kod nas do sada još nije registrirana. Ona pokazuje da se ovi korisni insekti mogu dobro razmnažati ne samo u prirodnim biocenozama, već i u umjetno podignutim monokulturama, kakve su plantaže euroameričk´h topola. To opet ukazuje na mogućnost da se i štetnici u plantažama topola suzbijaju ne samo insekticidima, već i biološkim metodama, za kojima se sve više teži u savremenoj zaštiti bilja. Privredni značaj. Himera pennaria L. je kod nas potpuno nepoznat štetnik. Koliko se može vidjeti iz literature, u Srednjoj Evropi se također ne spominje kao znatnije štetna vrsta, a naročito ne za topole. Iako veoma polifagna, oni do sada nije ozbiljnije ugrozila niti jednu vrstu drveća u našim šumama, pa ni grab ni hrast kitnjak, koje inače najradije napada. Istina je da je u posljednje vrijeme zapažena u hrastovim šumama, ali su to tipična područja lužnjakovih, a ne kitnjakovih šuma (Spačva). Koliki je udio grabove grbe u brštenju tih šuma teško je određenije reći. No činjenica je da u vrijeme poznatih gradacija gubara u napadnutim šumama osim gubarevih gusjenica sve češće i intenzivnije brste i gusjenice raznih vrsta grbica (familija Geometridae). To su zapazili ne samo entomolozi, već i mnogi šumari u praksi. Najčešće se među tim grbicama nalaze mali i veliki mrazovac (Cheimatobia brumata L. i Hibernia defoliaria L.), ali to sigurno nisu ni izdaleka sve štetne vrste grbica. Njihova determinacija i inventarizacija u pojedinim šumskim područjima nije izvršena, a to bi svakako trebalo učiniti. Od posebnog je značaja pojava grabove grbe u plantažama euroamenčkih topola. Do sada smo se već više puta susretali s novim štetnicima na topolama, ali su to većinom bile vrste, koje i inače žive na topoli, samo se prije nisu poja 56 |