DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Rojenje. 1963. godine nalazio sam leptire grabove grbe u plantaži »Vijušu kod SI. Broda od početka do kraja mjeseca oktobra. Leptiri su preko dana većinom nepomično sjedili na granama, lišću i deblu, rjeđe na tlu u listincu. Zato ih je dosta teško primijetiti, osobito s obzirom na žutosmeđu boju njihovih krila koja se vrlo malo razlikuje od boje jesenjeg lišća. Kada su bili uznemireni, letjeli su na kratke udaljenosti da bi se opet nepomično smjestili na obližnje pogodno mjesto. Ipak je nekoliko leptira uhvaćeno i na svijetlo kod lugarnice u blizini plantaže (26 .novembra), što je, uz već spomenute primjerke prikupljene na isti način u Spačvi, dokaz da leptiri mogu dobro letjeti i da to čine većinom noću. Primijećeno je i nekoliko ženki kako legu jaja u položaju prikazanom na si. 3. Ooipozicija. Istovremeno s leptirima u plantaži su nalažena i jajna legla, što znači da ovipozicija slijedi uskoro iza kopulacije. Većina ženki koje su sakupljene upravo je legla jaja. Jajna su se legla nalazila većinom na grančicama, što se poklapa s nekim podacima u stranoj literaturi (Lampert, Sorauer, Ruperez). Međutim, veliki broj legala nalazio sam i na debljim granama, pa i na samom deblu od vrha do podnožja stabla (oko 30 cm promjera). Takav način odlaganja jaja ne spominje se u literaturi, a treba ga vjerojatno pripisati masovnoj pojavi leptira. Osim na topoli legala je bilo i na američkom jasenu, svibu i čivitnjači. Jajno se leglo sastoji od jednog sloja jaja poredanih u uzdužnim redovima pa njegova površina ima oblik manje ili više pravilnog pravokutnika. Duža stranica poklapa se s uzdužnom osi grane ili debla na kojemu je izleženo (si. 4). Ruperez (7) opisujući legla na crniki u Španjolskoj kaže da su jaja grupirana u redovima na grančicama promjera 2—3 mm na sličan način kako to čini kukavičji suznik, s tom razlikom što jaja ne obuhvaćaju grančicu potpuno unaokolo. Slična sam legla nalazio i na topolama, ako su se ona nalazila na tankim grančicama (promjera nekoliko mm), gdje redovi jaja niti ne mogu biti u istoj ravnini. No to su bili izuzeci, jer se većina legala nalazila na debljim grančicama, granama i deblu. Dužina legla iznosi najčešće 10—20 mm, a širina 5—7 mm. Broj redova jaja u njemu kreće se uglavnom između 8 i 12, a najčešće ih ima 10. Prosječni broj jaja po leglu iznosi 200—300. Maksimalni broj jaja koji sam konstatirao u »Vijušu« iznosio je 475. U stadiju jajeta grabova grba prezimi i narednog se proljeća, s nastupom vegetacijske periode, pojavljuju gusjenice. Larvalni stadij. Izlazak gusjenica iz jaja počeo je u plantaži »Vijuš« 10. aprila. Približno u isto vrijeme počelo je otvaranje pupova i listanje topola tako da su tek izašle gusjenice koristile za ishranu nježno, mlado lišće. Mnogi pupovi bili su uništeni prije nego su se potpuno otvorili. Ono lišće koje se uspjelo razviti, stradalo je kasnije od odraslih gusjenica pa je već polovicom maja nastao mjestimični golobrst. Kako mlade, tako i odrasle gusjenice, predu paučinaste niti, koje im omogućuju seobu s jednog mjesta brštenja na drugo. Ovakav način širenja pomaže vjetar, naročito .kod mladih gusjenica, kojima je tako omogućeno da, pošto su uništile pupove u svojoj blizini, brzo dođu do nove hrane. Brštenje gusjenica u »Vijušu« trajalo je do konca mjeseca maja, kada je počelo kukuljenje. |