DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Gusjenica (si. 7) je obrasla finim dlakama, smeđesiva ili crvenosiva sa žutim uzdužnim linijama i postranim mrljama, s donje strane svjetla. Na 11. segmentu nalaze se dvije šiljate mesnatocrvene bradavice. Potpuno odrasla gusjenica duga je do 4,5 cm. Kukuljica (si. 8 i 9) je žutocrvena, duga oko 1,5 cm. Abdominalni nastavak, tzv. cremaster, je crnkast, oko 0,5 mm dug, s dva kraka i po jednom dlakom s proširenim vrhom sa svake strane. Grabova grba (Himera pennaria L.) 1. mužjak, 2. ženka, 3. ženka kod leženja jaja, 4. jajno leglo na grančici topole, 5. jajno leglo iz kojega su izašle gusjenice, 6. jaje, 7. gusjenica, 8. kukuljica, 9. abdominalni nastavak na kukuljici (cremaster) Crtež: V. Buday Geografsko rasprostranjenje i biljke hraniteljice. Prema Soraueru (9) Himera pennaria L. je raširena u Evropi, Americi i Japanu, gdje napada razno bjelogorično drveće, naročito hrast kitnjak, grab i voćke. U Japanu predstavlja štetnika na jabuci. S e i t z (8) navodi kao biljke hraniteljice hrastove i »mnoge vrste drugog drveća«, L ampe r t (5) hrastove, vrbe, breze i voćke, a Wol f i Krauss e (10) ,osim ostalog, i orah. U Španjolskoj je ovaj štetnik poslije topoline grbe (Biston stratarius Hufn.) najvažniji defoliiator na crniki (Quercus ilex L.) (Ruperez , 7). U Sovjetskom Savezu vrsta je raširena u srednjem dijelu zemlje, na jugu i Kavkazu, a štetna je na topolama i vrbama (R i mskij- Korsakov, 6). Nitsche (cit. prema Escherichu, 2) naglašava poli 53 |