DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 51     <-- 51 -->        PDF

PROMJER KAO INDIKATOR SJECNE ZRELOSTI
Osvrt na primjenu metoda W. Borela


Ing. ZVONIMIR TOMAC


U želji da uređajna praksa daje napredniji tretman propisa o gospodarenju
prebornih šuma preporučena je i primjena metoda proizvodnje najvećeg prinosa
mase W. B o r e 1 a za ocjenu najpovoljnijeg promjera sječnih zrelosti.
No kako taj metod u stvari daje zadovoljavajuće rezultate samo — za naše prilike
— u iznimnim slučajevima, te se želi upozoriti da šablonska primjena može
dati više negativnih nego pozitivnih rezultata.


Metod bazira na podacima o stvarnoj proizvodnji konkretne sastojine. U
Glasniku šumarskog fakulteta Beograd na strani 24 i 25 navedena je proizvodnja
takve jedne sastojine. Kako je to konkretna proizvodnja određene sastojine,
to se može pretpostaviti da u naravi imade i mnogo još drugačijih sastojina —
po strukturi — čija proizvodnja može u cjelini biti jednaka onoj navedenoj.


U tabeli 1 navedeni su tako nizovi proizvodnje po debljinskim stepenima
za spomenutu primjernu sastojinu iz Glasnika i dvije karakteristične druge
teoretski moguće. Vidljivo je da za sve tri sastojine ukupna proizvodnja do
70-tog stepena je svega 3.463 sv, ali da na primjer zbroj prirasta od početka do
uključivo 2. stepena nakon početka opadanja je u slučaju:


a) kod stepena od 60 cm sa 3.228 sv


b) kod stepena od 50 cm sa 3.228 sv (uključiv i 3. stepen nakon opad.)


45 cm sa 3.035 sv


c) kod stepena od 65 cm sa 3.228 sv
odnosno da izračunati promjer najpovoljnije proizvodnje je u slučaju:
ad a) u stepenu od 60—65 cm,
ad b) u stepenu od 50—55 cm ili 45—50 cm,
ad c) u stepenu od 65—70 cm


iz čega se pokazuje da više sastojina iste proizvodnje, koje mogu biti na jednakom
staništu (čak i na istom staništu vremenski jedna iza druge), koje je jednakih
proizvodnih mogućnosti, može imati po Borelu izračunate promjere najvećeg
prinosa mase (sječne zrelosti) u rasponu — za navedeni primjer — od
45 do 70 cm, koji je podatak zbog svoje širine potpuno neupotrebljiv, odnosno
ništa korisniji od proizvoljne okularne cijene.


—O—
U gospodarskoj jedinici Platak u raznim odjelima istog boniteta pronađene
su strukture drvne zalihe kako je to karikirano skicirano na grafikonima br. 1,
a da im je ukupna proizvodnja slučajno približna Imade naime odjela:
1) nedostupnijih u kojima su se nagomilala stabla jakih dimenzija,
2) na dobrim komunikacijama s pretežno tankim materijalom.
Interesira nas utvrđivanje promjera, odnosno strukture sastojina i sječna
granica, koji će obećavati najekonomičniju proizvodnju. Po Borelu se izračuna
da je najekonomičnija proizvodnja u slučaju:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 52     <-- 52 -->        PDF

ad 1) kod visokog promjera,


ad 2) kod relativno niskog promjera,
a što znamo da je potpuno pogrešno i od ekonomičnoga obratno. Naime po tome
bi trebalo jaka propadajuća stabla (sastojine ad 1) još podržavati a tanka stabla
(sastojine ad 2) sjeći.


Obračun drugo ni ne može dati, jer se u račun uzimaju konkretni podaci,
a tanka sastojina (2) uopće nema jakih stabala, koja bi »vukla« granicu promjera
prema više, kao što sastojina (1) nema tankih koja bi mogla regulirati
promjer prema niže.


Ovaj primjer pokazuje da je za primjenu metoda po Borelu najvažnije
prethodno utvrditi — možda pomoću frekvencijske krivulje broja stabala —
da li se na konkretnu sastojinu uopće može primijeniti taj metod. Odnosno primjer
pokazuje da je taj metod sudeći po poznatom primjenljiv samo kad su
sastojine približno normalne preborne strukture to jest za izgospodarene pre-
borne sastojine.


—O—


Vjerojatno bi bilo ispravnije umjesto za veoma šarolike stvarne sastojine
za koje ne znamo koliko su blizu ili daleko od normalnih, izračunati promjere
najpovoljnije proizvodnje — odnosno sječne zrelosti — na bazi ispitanih konkretnih
vremena prelaza i postotka prirasta stvarnih sastojina za normalne
apstraktne sastojine pojedinih boniteta (prema stvarnim bonitetima) te bi se
tako za iste bonitete odmah znalo do kojega promjera na konkretnom staništu
bi bila proizvodnja ekonomična.


Tabela 1.


Slučaj iz Primj er
Debljinski stepen Glasn. I II Opaska
silva


5—10-15 0,148 0,248 0,078 a) 3,228 : 12 = 0,269 0i 60—65
20 0,098 0,198 0,058
25 0,170 0,370 0,120
30 0,278 0,678 0,158 b) 3,035 : 9 = 0,337 0 45—50
35 0,378 0,685 0,228 3,228 :10 = 0,322 0 50—55
40 0,477 0,477 0,317
45 0,487 0,379* 0,487 c) 3,228 : 13 = 0,248 0´ 65—70
50 0,493 0,193** 0,593
55 0,419 0,109 0,519 Ukupna proizvodnja je jedna60
0,280* 0,070 0,380 ka, ali struktura zalihe i pri65
0,158 0,038 0,290* rasta je različita, te pokazuje
70 0,077 0,018 0,235 po obračunu Borela irazne pro


75 0.047
mjere najveće proizvodnje što
80 itd. itd. itd.
u slučaju istih stanišnih uslova
(istog boniteta) ne može biti
ispravno.


suma do stepena 70 3,463 3,463 3,463
suma do uključivo
dva stepena iza
početka opadanja * 3,228 3,035 3,228
odgovarajući promjer 60 45 65
suma iste


proizvodnje (3,228) ** 3,228 3,228 3,228
odgovarajući promjer 60 50 65




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Grafikon 1.


odd,2


1 2 3*4


etepen


Dva odjela istog boniteta ali drugačije
strukture drvne zalihe mogu
imati jednako veliku proizvodnju.


Po Barelu će se izračunati potpuno
različiti promjeri najveće proizvodnje
zato jer konkretna drvna zaliha
definira težište proizvodnje što
teoretski uopće ne mora biti ispravno.