DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PROMJER KAO INDIKATOR SJECNE ZRELOSTI Osvrt na primjenu metoda W. Borela Ing. ZVONIMIR TOMAC U želji da uređajna praksa daje napredniji tretman propisa o gospodarenju prebornih šuma preporučena je i primjena metoda proizvodnje najvećeg prinosa mase W. B o r e 1 a za ocjenu najpovoljnijeg promjera sječnih zrelosti. No kako taj metod u stvari daje zadovoljavajuće rezultate samo — za naše prilike — u iznimnim slučajevima, te se želi upozoriti da šablonska primjena može dati više negativnih nego pozitivnih rezultata. Metod bazira na podacima o stvarnoj proizvodnji konkretne sastojine. U Glasniku šumarskog fakulteta Beograd na strani 24 i 25 navedena je proizvodnja takve jedne sastojine. Kako je to konkretna proizvodnja određene sastojine, to se može pretpostaviti da u naravi imade i mnogo još drugačijih sastojina — po strukturi — čija proizvodnja može u cjelini biti jednaka onoj navedenoj. U tabeli 1 navedeni su tako nizovi proizvodnje po debljinskim stepenima za spomenutu primjernu sastojinu iz Glasnika i dvije karakteristične druge teoretski moguće. Vidljivo je da za sve tri sastojine ukupna proizvodnja do 70-tog stepena je svega 3.463 sv, ali da na primjer zbroj prirasta od početka do uključivo 2. stepena nakon početka opadanja je u slučaju: a) kod stepena od 60 cm sa 3.228 sv b) kod stepena od 50 cm sa 3.228 sv (uključiv i 3. stepen nakon opad.) 45 cm sa 3.035 sv c) kod stepena od 65 cm sa 3.228 sv odnosno da izračunati promjer najpovoljnije proizvodnje je u slučaju: ad a) u stepenu od 60—65 cm, ad b) u stepenu od 50—55 cm ili 45—50 cm, ad c) u stepenu od 65—70 cm iz čega se pokazuje da više sastojina iste proizvodnje, koje mogu biti na jednakom staništu (čak i na istom staništu vremenski jedna iza druge), koje je jednakih proizvodnih mogućnosti, može imati po Borelu izračunate promjere najvećeg prinosa mase (sječne zrelosti) u rasponu — za navedeni primjer — od 45 do 70 cm, koji je podatak zbog svoje širine potpuno neupotrebljiv, odnosno ništa korisniji od proizvoljne okularne cijene. —O— U gospodarskoj jedinici Platak u raznim odjelima istog boniteta pronađene su strukture drvne zalihe kako je to karikirano skicirano na grafikonima br. 1, a da im je ukupna proizvodnja slučajno približna Imade naime odjela: 1) nedostupnijih u kojima su se nagomilala stabla jakih dimenzija, 2) na dobrim komunikacijama s pretežno tankim materijalom. Interesira nas utvrđivanje promjera, odnosno strukture sastojina i sječna granica, koji će obećavati najekonomičniju proizvodnju. Po Borelu se izračuna da je najekonomičnija proizvodnja u slučaju: |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ad 1) kod visokog promjera, ad 2) kod relativno niskog promjera, a što znamo da je potpuno pogrešno i od ekonomičnoga obratno. Naime po tome bi trebalo jaka propadajuća stabla (sastojine ad 1) još podržavati a tanka stabla (sastojine ad 2) sjeći. Obračun drugo ni ne može dati, jer se u račun uzimaju konkretni podaci, a tanka sastojina (2) uopće nema jakih stabala, koja bi »vukla« granicu promjera prema više, kao što sastojina (1) nema tankih koja bi mogla regulirati promjer prema niže. Ovaj primjer pokazuje da je za primjenu metoda po Borelu najvažnije prethodno utvrditi — možda pomoću frekvencijske krivulje broja stabala — da li se na konkretnu sastojinu uopće može primijeniti taj metod. Odnosno primjer pokazuje da je taj metod sudeći po poznatom primjenljiv samo kad su sastojine približno normalne preborne strukture to jest za izgospodarene pre- borne sastojine. —O— Vjerojatno bi bilo ispravnije umjesto za veoma šarolike stvarne sastojine za koje ne znamo koliko su blizu ili daleko od normalnih, izračunati promjere najpovoljnije proizvodnje — odnosno sječne zrelosti — na bazi ispitanih konkretnih vremena prelaza i postotka prirasta stvarnih sastojina za normalne apstraktne sastojine pojedinih boniteta (prema stvarnim bonitetima) te bi se tako za iste bonitete odmah znalo do kojega promjera na konkretnom staništu bi bila proizvodnja ekonomična. Tabela 1. Slučaj iz Primj er Debljinski stepen Glasn. I II Opaska silva 5—10-15 0,148 0,248 0,078 a) 3,228 : 12 = 0,269 0i 60—65 20 0,098 0,198 0,058 25 0,170 0,370 0,120 30 0,278 0,678 0,158 b) 3,035 : 9 = 0,337 0 45—50 35 0,378 0,685 0,228 3,228 :10 = 0,322 0 50—55 40 0,477 0,477 0,317 45 0,487 0,379* 0,487 c) 3,228 : 13 = 0,248 0´ 65—70 50 0,493 0,193** 0,593 55 0,419 0,109 0,519 Ukupna proizvodnja je jedna60 0,280* 0,070 0,380 ka, ali struktura zalihe i pri65 0,158 0,038 0,290* rasta je različita, te pokazuje 70 0,077 0,018 0,235 po obračunu Borela irazne pro 75 0.047 mjere najveće proizvodnje što 80 itd. itd. itd. u slučaju istih stanišnih uslova (istog boniteta) ne može biti ispravno. suma do stepena 70 3,463 3,463 3,463 suma do uključivo dva stepena iza početka opadanja * 3,228 3,035 3,228 odgovarajući promjer 60 45 65 suma iste proizvodnje (3,228) ** 3,228 3,228 3,228 odgovarajući promjer 60 50 65 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Grafikon 1. odd,2 1 2 3*4 etepen Dva odjela istog boniteta ali drugačije strukture drvne zalihe mogu imati jednako veliku proizvodnju. Po Barelu će se izračunati potpuno različiti promjeri najveće proizvodnje zato jer konkretna drvna zaliha definira težište proizvodnje što teoretski uopće ne mora biti ispravno. |