DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PROMJER KAO INDIKATOR SJECNE ZRELOSTI Osvrt na primjenu metoda W. Borela Ing. ZVONIMIR TOMAC U želji da uređajna praksa daje napredniji tretman propisa o gospodarenju prebornih šuma preporučena je i primjena metoda proizvodnje najvećeg prinosa mase W. B o r e 1 a za ocjenu najpovoljnijeg promjera sječnih zrelosti. No kako taj metod u stvari daje zadovoljavajuće rezultate samo — za naše prilike — u iznimnim slučajevima, te se želi upozoriti da šablonska primjena može dati više negativnih nego pozitivnih rezultata. Metod bazira na podacima o stvarnoj proizvodnji konkretne sastojine. U Glasniku šumarskog fakulteta Beograd na strani 24 i 25 navedena je proizvodnja takve jedne sastojine. Kako je to konkretna proizvodnja određene sastojine, to se može pretpostaviti da u naravi imade i mnogo još drugačijih sastojina — po strukturi — čija proizvodnja može u cjelini biti jednaka onoj navedenoj. U tabeli 1 navedeni su tako nizovi proizvodnje po debljinskim stepenima za spomenutu primjernu sastojinu iz Glasnika i dvije karakteristične druge teoretski moguće. Vidljivo je da za sve tri sastojine ukupna proizvodnja do 70-tog stepena je svega 3.463 sv, ali da na primjer zbroj prirasta od početka do uključivo 2. stepena nakon početka opadanja je u slučaju: a) kod stepena od 60 cm sa 3.228 sv b) kod stepena od 50 cm sa 3.228 sv (uključiv i 3. stepen nakon opad.) 45 cm sa 3.035 sv c) kod stepena od 65 cm sa 3.228 sv odnosno da izračunati promjer najpovoljnije proizvodnje je u slučaju: ad a) u stepenu od 60—65 cm, ad b) u stepenu od 50—55 cm ili 45—50 cm, ad c) u stepenu od 65—70 cm iz čega se pokazuje da više sastojina iste proizvodnje, koje mogu biti na jednakom staništu (čak i na istom staništu vremenski jedna iza druge), koje je jednakih proizvodnih mogućnosti, može imati po Borelu izračunate promjere najvećeg prinosa mase (sječne zrelosti) u rasponu — za navedeni primjer — od 45 do 70 cm, koji je podatak zbog svoje širine potpuno neupotrebljiv, odnosno ništa korisniji od proizvoljne okularne cijene. —O— U gospodarskoj jedinici Platak u raznim odjelima istog boniteta pronađene su strukture drvne zalihe kako je to karikirano skicirano na grafikonima br. 1, a da im je ukupna proizvodnja slučajno približna Imade naime odjela: 1) nedostupnijih u kojima su se nagomilala stabla jakih dimenzija, 2) na dobrim komunikacijama s pretežno tankim materijalom. Interesira nas utvrđivanje promjera, odnosno strukture sastojina i sječna granica, koji će obećavati najekonomičniju proizvodnju. Po Borelu se izračuna da je najekonomičnija proizvodnja u slučaju: |