DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Razvojem turizma počele se na ovaj problem gledati drugačije. Borove kulture uz naselja i na obalnom području predstavljaju sada objekte od neposredne koristi za ljude koji traže odmora u ovim krajevima i za domaće i strane turiste. Borova stabla koja bi četnjak obrstio i lišio zelene krošnje pružaju neuglednu i neestetsku sliku a u turističkom smislu ne predstavljaju objekte koji bi poslužili za odmor i rekreaciju ljudi. Pored toga »otrovne dlačice« gusjenica izazivaju oboljenja očiju, kože i respiratornih organa, naročito kod djece koja ljeti u tim šumama kampuju i traže hlada. Stoga iako se ne uzmu u obzir ekonomski razlozi (obrštena krošnja regenerira se za tri godine pa je i prirast za toliko smanjen), higijenski i turistički momenti zahtijevaju da se ovaj štetnik suzbija svagdje uz javne saobraćajnice i u naseljima i okolici. 4. SUZBIJANJE Mehanička metoda — Sastoji se u rezanju grana sa zaprecima. Grane se pale. Stablo se na taj način deformira, naročito u slučaju ako se zapredak nalazi ispod vršnog izbojka što je vrlo često. Kemijska metoda — Ova metoda daje dobre rezultate ako se na vrijeme i pravilno sprovodi. No poznato je da suzbijanje otrovima (u ovom slučaju upotrebljava se DDT, HCH i dr.) naročito ako se izvrši kasno, može imati negativne posljedice za šumsku biocenozu. Biliott i (4) je ustanovio veoma kratak interval u kome se može izvršiti suzbijanje borova četnjaka a da se ne uništi i korisna entemofauna. Biološke metode — Naseljavanjem kolonija šumskog mrava iz grupe Formica ruja navodno je postignut dobar uspjeh u sprečavanju prenamnoženja borova četnjaka u Italiji. Protagonisti ove metode jesu Gösswal d u Njemačkoj i P a v a n (9) u Italiji. Ova metoda predstavlja više preventivni karakter i spada u domenu šumske higijene. Postoje i velike mogućnosti primjene jajnih parazita (Oencyrtus pityocampae Mercet, Tetrastichus sp., Trichogramma sp.) a naročito entomofaga koji napadaju gusjenice. Biliott i (5) pridaje veliku važnost tahini Phryxe caudata, koja je u našim krajevima slabo zastupljena, nasuprot masovnoj pojavi Compsilura concinnata. Neistražena je velika mogućnost primjene vrsta Thyridanth´ax velutinus i Anthrax hottentotus iz porodice Bombyliide, koji parazitiraju kukuljice u nekim našim lokalitetima i do 40% a zajedno sa vrstom Conomorium, eremite iz porodice Pteromalidae uzrokuje mortalitet kukuljica i do 90%. Naročito bi bilo interesantno ispitati kako bi se paraziti Anthrax i Thyridanthrax ponašali u predjelima u kojima nije konstatiran. B i 1 i o 11 i (5) ga je u Francuskoj konstatirao samo u jednom slučaju. Isto tako u uzgoju smo dobili znatan broj Ichneumonida koje su izlazile iz preležalih kukuljica. Bilo bi veoma korisno proučiti pitanje kompeticije sa vrstama iz porodice Bombylidae. Stoga bi u sastoijnama u kojima je suzbijanje drugim načinom zakasnilo a drugi faktori dopuštaju da se to provede (udaljenije sastojine) trebalo zapretke sa gusjenicama posljednjeg stadija stavljati u žičane kaveze i s vremena na vrijeme ispuštati parazite, ili to činiti sa iskopanim kukuljicama, što bi još imalo prednost jer bi se na taj način oslobađao parazit Conomorium eremite, 41 |