DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Razvojem turizma počele se na ovaj problem gledati drugačije. Borove
kulture uz naselja i na obalnom području predstavljaju sada objekte od neposredne
koristi za ljude koji traže odmora u ovim krajevima i za domaće i strane
turiste. Borova stabla koja bi četnjak obrstio i lišio zelene krošnje pružaju neuglednu
i neestetsku sliku a u turističkom smislu ne predstavljaju objekte koji
bi poslužili za odmor i rekreaciju ljudi.


Pored toga »otrovne dlačice« gusjenica izazivaju oboljenja očiju, kože i
respiratornih organa, naročito kod djece koja ljeti u tim šumama kampuju i
traže hlada. Stoga iako se ne uzmu u obzir ekonomski razlozi (obrštena krošnja
regenerira se za tri godine pa je i prirast za toliko smanjen), higijenski i turistički
momenti zahtijevaju da se ovaj štetnik suzbija svagdje uz javne saobraćajnice
i u naseljima i okolici.


4. SUZBIJANJE
Mehanička metoda — Sastoji se u rezanju grana sa zaprecima. Grane se
pale. Stablo se na taj način deformira, naročito u slučaju ako se zapredak nalazi
ispod vršnog izbojka što je vrlo često.


Kemijska metoda — Ova metoda daje dobre rezultate ako se na vrijeme i
pravilno sprovodi. No poznato je da suzbijanje otrovima (u ovom slučaju upotrebljava
se DDT, HCH i dr.) naročito ako se izvrši kasno, može imati negativne
posljedice za šumsku biocenozu. Biliott i (4) je ustanovio veoma kratak interval
u kome se može izvršiti suzbijanje borova četnjaka a da se ne uništi i
korisna entemofauna.


Biološke metode — Naseljavanjem kolonija šumskog mrava iz grupe Formica
ruja navodno je postignut dobar uspjeh u sprečavanju prenamnoženja
borova četnjaka u Italiji. Protagonisti ove metode jesu Gösswal d u Njemačkoj
i P a v a n (9) u Italiji. Ova metoda predstavlja više preventivni karakter
i spada u domenu šumske higijene.


Postoje i velike mogućnosti primjene jajnih parazita (Oencyrtus pityocampae
Mercet, Tetrastichus sp., Trichogramma sp.) a naročito entomofaga koji napadaju
gusjenice. Biliott i (5) pridaje veliku važnost tahini Phryxe caudata,
koja je u našim krajevima slabo zastupljena, nasuprot masovnoj pojavi Compsilura
concinnata.


Neistražena je velika mogućnost primjene vrsta Thyridanth´ax velutinus
i Anthrax hottentotus iz porodice Bombyliide, koji parazitiraju kukuljice u nekim
našim lokalitetima i do 40% a zajedno sa vrstom Conomorium, eremite iz
porodice Pteromalidae uzrokuje mortalitet kukuljica i do 90%. Naročito bi bilo
interesantno ispitati kako bi se paraziti Anthrax i Thyridanthrax ponašali u predjelima
u kojima nije konstatiran. B i 1 i o 11 i (5) ga je u Francuskoj konstatirao
samo u jednom slučaju.


Isto tako u uzgoju smo dobili znatan broj Ichneumonida koje su izlazile
iz preležalih kukuljica. Bilo bi veoma korisno proučiti pitanje kompeticije sa
vrstama iz porodice Bombylidae.


Stoga bi u sastoijnama u kojima je suzbijanje drugim načinom zakasnilo
a drugi faktori dopuštaju da se to provede (udaljenije sastojine) trebalo zapretke
sa gusjenicama posljednjeg stadija stavljati u žičane kaveze i s vremena
na vrijeme ispuštati parazite, ili to činiti sa iskopanim kukuljicama, što bi još
imalo prednost jer bi se na taj način oslobađao parazit Conomorium eremite,


41