DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Od borovih sastojina pritječu znatni prihodi u drvu, smoli i ostalim produktima kemijske prerade. Ipak važnost borovih vrsta dolazi do izražaja kod pošumljavanja goleti i krša. Šumarski stručnjaci uložili su mnogo napora da pronađu pogodne vrste drveća koje će moći uspijevati na ekstremno nepovoljnim uslovima zemljišta i klime obalnog područja Jadrana. Obešumljene i degradirane terene toga područja trebalo je zaštititi od daljnje erozije i stvaranja goleti. U novije vrijeme vrste borova dolaze u obzir za uljepšavanje turističkih mjesta i njihove okolice. Upravo na tome području gdje vrste borova predstavljaju gotovo nezamjenljive vrste, pojavljuje se jedan štetnik Thaumatopoea pityocampa Schiff, koji je tu vezan koliko na vrste roda Pinus kao biljke hraniteljice, toliko i na određene klimatske uslove submediteranskog i mediteranskog područja. 2. NEKE BIOLOŠKO EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE BOROVA ČETNJAKA Iako je u laboratoriju moguć uzgoj ovoga štetnika na jeli (Abies pectmala), smreci (Picea excelsa), vajmutovcu (Pinus strobus) i duglaziji (Pseudotsuga Douglasii) u prirodnim uslovima on predstavlja problem u prvom redu za vrste borova koje dolaze u područjima sa srpanjskom izotermom između 22 i 23° C ili godišnjom izotermom između 13 i 14° C. To su u prvom redu Pinus nigra Arn., koji je izložen najjačim napadima i njegovi varijetiti: P. corsicana, P. calabrica, zatim P. maritima, P. halepensis, P. brutia te P. pinea. Rjeđi je napad na cedar (Cedrus atlantica Mar., Cedrus deodara, C. hbani). Za uspješno provođenje suzbijanja važno je poznavati još slijedeće biološko ekološke momente: 1) Aktivnost gusjenica odvija se u dva perioda: jesenjem i proljetnom. U jesenjem periodu dominiraju gusjenice 3 i 4 stadija a u proljetnom 4 i 5 stadija. 2) U našim krajevima konstatirane su 2 ekološke rase (ekotipa): jedan sa ranijom i drugi sa kasnijom pojavom leptira i gusjenica. U topljjim predjelima, na otocima i neposredno uz obalu pojavljuju se leptiri i gusjenice kasnije no na kontinentalnom području i relativno hladnijim predjelima gdje dominira »rani < tip. Obrazloženje za ovu činjenicu našli smo u nultočki razvoja gusjenica prvog stadija koja iznosi 11° C. Budući u kontinentalnim i hladnijim predjelima, ove temperature nastupaju ranije; ove kritične temperature mogle su izbjeći samo one gusjenice koje su ranije dostigle drugi stadij. Tu vidimo dobar primjer stvaranja ekološke rase prirodnom selekcijom. 3) Za vrijeme kiše, jakog vjetra i niskih temperatura i presvlačenja gusjenice ostaju u zaprecima, u kojima mogu izdržati veoma duge bez hrane. 4) Jedan dio gusjenica ima svojstvo da preleži u zemlji jednu, rjeđe dvije godine. 3. MOTIVI SUZBIJANJA Period štete nastupa ujesen i proljeće u vrijeme kada su terminalni pupovi formirani pa obrštena borova stabla ponovo potjeraju. Pojave sušenja su rijetke, pa šumarski stručnjaci nisu uvijek bili skloni provoditi akcije suzbijanja koja po njihovom mišljenju nije imala ekonomsko opravdanje. |