DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Fitocenološki, jela je kod nas rasprostranjena uglavnom u arealu bukve. Na toplijim i sušim satništima, na kojima dobro uspijeva na primjer hrast kit njak, jela teže podnosi loše vanjske utječe (klimatske, pedogenetske, antropo gene); na takvim je staništima mogu više napadati razni štetnici, odnosno na takvim je staništima jela manje otporna lošim utjecajima štetnika, jer je fizio loški slabija, manje vitalna. Isti negativan faktor, odnosno isti intenzitet nekog negativnog faktora ne mora loše utjecati na jelu u staništima bukve ali na po dručju hrasta kitnjaka može joj smanjiti fiziološku otpornost. Postoje ekološke razlike za jelu i u staništima bukve :neka su svježija i hladnija, a druga toplija i suša. Jela je prosječno higrofilnija, termofobnija i skiofitnija nego bukva i, pogotovo, nego kitnjak, pa se takve razlike u staništima moraju stjecajem ne gativnih okolnosti odraziti na vitalnost jele. Makar visinske razlike na Macelj gori nisu velike (mnogo su veće na području dinarskih planina), ipak su staništa i na razmjerno malim razlikama visinskih zona i reljefa vrlo velike, veće nego na dinarskom području. Takve ekološke razlike utječu na rasprostranjenost i vitalnost jele u raznim visinskim zonama. Ako gospodarenje nema u vidu toliku raznovrsnost kompleksa ekoloških faktora, te se uzgojni ili ekspolatacijski zahvati vrše podjednako na svim staništima, može se dogoditi i događa se da neki drugi faktor (klimatski, biotski) dotle neznačajan postane na nekim staništima vrlo značajan, odnosno odlučan za razvitak, prirast, uzrast pa i opstanak jele. 2. AREAL JELE NA MACELJ GORI Macelj gora nalazi se na granici Slovenije i Hrvatske, sjeverno od Zagreba, na nadm .visini 250 do 620 m. Jela na Macelj gori čini disjunktan areal, tj. odvojen od velikog kontinuiranog areala jele na balkanskim, alpskim i karpatskim planinama. Tu jela dopire na južnoj ekspoziciji do 250—300 m n, v., što je velika rijetkost u čitavom prirodnom području rasprostranjenja te četinjače. Biološki potencijal i otpornost svake vrste drveća na tako izoliranom arealu mogu brzo, stjecajem određenih okolnosti, biti smanjeni. Stoga gospodarenje mora biti obzirnije, pa sistematski treba pratiti, registrirati i uvažiti promjene biološkog potencijala jele da bi se pravodobno mogla izvršiti represivna i preventivna intervencija. Na Macelj gori veoma je interesantna i značajna pojava inverzije vegetacije: ispod zone hrasta kitnjaka razvila se zona bukve s jelom i jele s bukvom. Staništa hrasta kitnjaka su ovdje prosječno suša i toplija, nalaze se na grebenima i njihovim strminama (vjerojatno i s razmjerno plitkim tlom). Naprotiv, staništa bukve i jele nalaze se u uvalama i njihovim padinama te su hladnija i vlažnija, svježija. Jasno je da higrofilnoj i termofobnijoj jeli više odgovaraju svježija staništa te da se na njima može bolje održavati nego na sušim staništima koja indicira prisustvo hrasta kitnjaka. 3. NAČIN GOSPODARENJA Prijašnje gospodarske osnove, razni vlasnici šuma (Deutsch Maceljski, barun Otenfels, barun Kulmer, Krapinska banka, grof Draskovic, zemljišne zajednice), razni eksploatatori i uzgajači kolebali su u odluci da li da se u sastojinama jele uzgaja po načelima prebornog gospodarenja ili po načelima koja važe za tzv. regularne šume, tj. za jednodobne sastojine. Posljedica je da u |