DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 29 <-- 29 --> PDF |
3. ZAKLJUČAK Na temelju sadanjeg stanja, koje postoji u sastojinama poljskog jasena i provedenih istraživanja došli smo do ovih zaključaka. Masa krupnog drva sastojine poljskog jasena na I bonitetu u starosti od 100 godina iznosi zajedno s proredom 465 rnVha, a sveukupno proizvedena masa krupnog drva 641 m´Vha. Na II bonitetu je masa krupnog drva sastojine u starosti od 100 godina zajedno s proredom 356 m´Vha, a ukupna proizvodnja iznosi 494 m´Vha. Ukupno proizvedena masa krupnog drva poljskog jasena je na I bonitetnom razredu u starosti od 100 godina veća za 11%, a na II bonitetnom razredu za 19% od mase krupnog drva običnog jasena. Tečajni godišnji prirast ukupno proizvedene mase krupnog drva poljskog jasena je na I i II bonitetnom razredu u mladosti visok i kulminira rano. Između 30 i 40 godine na I bonitetu iznosi prema našim istraživanjima 11,8 m´Vha, a na II bonitetu 9,2 m´Vha. S većom starošću neprekidno pada, te je u starosti između 90 i 100 godine na I bonitetu 4,7 m´Vha a na II bonitetu 4,0 m:ha. Prosječni godišnji dobni prirast ukupno proizvedene mase krupnog drva kulminira na I bonitetu u 59 godini s iznosom od 7,2 m´Vha, a na II bonitetu u 61 godini s 5,4 nr´/ha. S tim starostima definirana je zrelost proizvodnje najveće mase krupnog drva ili apsolutna zrelost u sastojinama poljskog jasena. Masa ukupno proizvedenog (nakon sječe i izrade bez kore) tehničkog drva sastojine poljskog jasena iznosi na I bonitetu u 100 godini 474 mVha, a na II bonitetu 352 nrVha. Masa tehničkog drva zajedno s proredom u 100 godini je na I bonitetu 350 m3/ha, a na II bonitetu 261 m3/ha. Tečajni godišnji prirast ukupne mase tehničkog drva kulminira na I i II bonitetnom razredu između 40 i 50 godine. Ta kulminacija nastupa kasnije nego kod mase krupnog drva. Zrelost proizvodnje najveće mase tehničkog drva nastupa na I bonitetu u starosti sastojina od 63 godine, a na II bonitetu u starosti od 70 godina, kada kulminira i prosječni godišnji dobni prirast ukupne mase tehničkog drva. Zrelost proizvodnje najveće ukupne mase trupaca za furnir, klađarke i pilanskih trupaca I klase nastupa na I bonitetnom razredu u visokoj starosti od 127 godina. Ako se ta zrelost utvrdi samo na bazi drvne mase sastojina nakon prorede, tada ta zrelost dolazi oko 110 godine. Uzrok tako kasnom nastupu te zrelosti treba tražiti u jačim dimenzijama tih trupaca i u visokoj kvaliteti kao i u dosadanjem načinu gospodarenja (njegovanju i proređivanju) koje poljskom jasenu ne odgovara. Na terenskim radovima kao i radovima u Zavodu sudjelovali su: asist. U. Golubović, A. Stemberga, S Sečić, K. Savić i B Vidaković, dipl. inženjeri šumarstva. Zahvaljujem irn se za savjesno provedeni rad. LITERATURA 1. B e n i ć, R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijelih srži poljskog jasena, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 12, Zagreb, 1956. 2. Bruce-Schumacher: Forest Mensuration, London, 1942. 3. G1 av a č, M.: Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma u Posavini, Šumarski list, Zagreb, 1962. 4. Klcpac . D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb, 1963. 5. Plavšić , M.: Tabele drvnih masa za poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), Šumarski list, 1954. 6. Plavšić , M.: Debljinski rast i prirast poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl), Šumarski list, 1956. 27 |