DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Razmatramo podatke u 100 godini, a ne u 120 zbog toga, jer su oni rezultat
izmjera na terenu, dok su podaci za 110 i 120 godinu, kako smo već napomenuli,
rezultat grafičke ekstrapolacije.


Na II bonitetnom razredu iznosi u 100 godini masa krupnog drva zajedno
s proredom 356 m3/ha, a ukupna je proizvodnja mase krupnog drva 494 m3/ha.


Ako se uporede ti podaci s podacima istraživanja Wimmenauera (14), koja
je proveo u normalnim čistim sastojinama običnog (bijelog) jasena (Fraxinus
excelsior L.), tada dolazimo do zaključka, da poljski jasen daje nešto veće rezultate.


Prema istraživanjima Wimmenauera u normalnim čistim sastojinama običnog
(bijelog) jasena na I bonitetu masa krupnog drva zajedno s proredom iznosi
u 100 godini 440 nrVha. Ukupna proizvodnja mase krupnog drva u toj starosti
je 578 mVha.


Na II bonitetu je u 100 godini masa krupnog drva zajedno s proredom
331 m´Vha, a ukupna proizvodnja mase krupnog drva 416 m3/ha.


Prema tome i ako se u našim istraživanjima ne radi o potpuno normalnim
sastojinama, ipak je na I bonitetu proizvodnja ukupne mase krupnog drva kod
poljskog jasena veća za oko 11%, a na II bonitetu za 19" o, nego kod običnog
jasena. Bonitetni razredi su u oba slučaja utvrđeni na bazi srednjih sastojinskih
visina.


Što se tiče godišnjeg tečajnog prirasta ukupno proizvedene mase krupnog
diva iz tabele 2 se vidi, da je on na I bonitetu između 30 i 40 godine vrlo visok
te iznosi 11,8 m3/ha. Tečajni godišnji prirast sa većom starosti neprekidno pada
i to do 70 godine jače, a od 70 do 100 godine polagano. Između 90 i 100 godine
iznosi godišnje 4,7 m3/ha. Takvo kretanje godišnjeg tečajnog prirasta u vezi sa
starošću sastojina pokazuje da je poljski jasen vrsta drveća, koja zahtijeva
mnogo svijetla, a osim toga vrsta koja u mladosti brzo raste.


Na II bonitetu situacija je slična. Između 30 i 40 godine je tečajni godišnji
prirast ukupno proizvedene mase krupnog drva znatan, te iznosi 9,2 m3/ha. On
neprekidno pada i to jače do 70 godine, a poslije 70 do 100 godine moglo bi se
reći, da je podjednak i da u prosjeku iznosi oko 4,2 m:!/ha.


Prosječni godišnji dobni prirast ukupno proizvedene mase krupnog drva


— koji je indikator zrelosti proizvodnje najveće drvne mase — na I bonitetu
postepeno raste i postizava kulminaciju u 59 godini s masom 7,1 m3/ha (vidi
sliku 1) a zatim veoma polagano pada, da u 100 godini padne na iznos od 6,4
m3/ha.
S obzirom na kulminaciju prosječnog godišnjeg dobnog prirasta zrelost
proizvodnje najveće ukupne mase krupnog drva pada na I bonitetu u sastojinama
poljskog jasena u 59 godini.


Na II bonitetnom razredu prosječni godišnji dobni prirast ukupno proizvedene
mase krupnog drva postepeno raste, no s nešto slabijim ritmom nego na
I bonitetu, i postizava kulminaciju u 61 godini s iznosom od 5,4 m:;/ha. Nakon
toga pada polaganijim ritmom nego na I bonitetu i u 100. godini postizava iznos
od 4,9 muj/ha.


Na bazi kulminacije prosječnog godišnjeg prirasta zrelost proizvodnje najveće
ukupne mase krupnog drva nastupa u sastojinama poljskog jasena na
II bonitetu u 61 godini.


Ako se analiziraju podaci tabele 3, tada se može utvrditi da je na I i II
bonitetu ritam rasta mase tehničkog drveta po dobnim razredima do 60 godine