DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Metoda rada na istraživanju bila je ova. Na bazi novo sastavljenih uređajnih elaborata na terenu su pregledom utvrđene sastojine koje su dolazile u obzir za istraživanje. Stanje tih sastojina odgovara uglavnom nekom prosječnom stanju, koje postoji u sastojinama poljskog jasena. Za istraživanje nisu, dakle, došle u obzir samo sastojine »normalnog stanja« na malim površinama, jer je cilj ovih istraživanja bio, da se utvrdi sadanje stvarno stanje i sadanja stvarna zrelost proizvodnje najveće drvne mase u sastojinama poljskog jasena. U izabranim sastojinama su polagane primjerne (pokusne) pruge. Da rad bude što objektivniji u čistim sastojinama poljskog jasena, pruge su prije polaganja nacrtane na karti i prenesene na teren. Sve su pruge polagane okomito na dužinu stranice odjela, koji su pravokutnog oblika. Širina pruga iznosila je 10 metara. U šumama Kombinata »Spačva« u sastojinama poljskog jasena starijim od 80 godina mjereni su prsni promjeri svih stabala. U mješovitim sastojinama pruge su polagane unutar odsjeka tako da obuhvate samo dijelove, koji su obrasli čistim sastojinama poljskog jasena. U težnji da se dobiju što bolji rezultati, nastojali smo, da se uzme što više pokusnih ploha (sastojina ili odsjeka-odjela) za svaki pojedini dobni razred, zatim da pokusne plohe imaju po mogućnosti što veću površinu, jer je veličina snimljene plohe veoma važna za realnost dobivenih rezultata. Na položenim su prugama mjereni promjeri svih stabala u prsnoj visini (1,3 m) od 10 cm naviše. Debjinski su stepeni uzeti sa širinom od 2 cm. Izmjerena stabla lučena su prema etaži, u kojoj se nalaze tj. da li su u gornjoj etaži (glavnoj sastojini) ili donjoj etaži (sporednoj sastojini). U sastojinama su mjerene visine stabala, te je za svaku sastojinu crtana visinska krivulja. Osim toga je za svaki bonitet i dobni razred utvrđena i srednja sastojinska visina. Provedeni rad već smo prikazali u ranijim radnjama (5, 8). Za sastojine, koje su služile kao objekti istraživanja utvrđena je starost izbrajanjem godova na panjevima. Utvrđivanje starosti provedeno je u svakoj pojedinoj sastojini najmanje na 10 panjeva. Utvrđenom broju godina na panju dodane su obično još dvije godine. Zavisilo je to o visini panjeva. Budući da su razlike u starosti između stabala u svakoj pojedinoj sastojini bile male, to se starost sastojine dobila iz aritmetske sredine utvrđenih starosti za pojedina stabla. U mnogim sastojinama provedena je doznaka za visoku umjerenu proredu, koja se u tim sastojinama provodi i to na bazi turnusa od 10 godina. Osim toga je utvrđena godina za svaku pojedinu sastojinu kada je posljednji put bila proređivana. Sastojine su na temelju starosti i srednje sastojinske visine uvrštavane u pojedine bonitetne razrede staništa. Zatim su u svakom bonitetnom razredu staništa sastojine razvrstane na temelju svoje starosti u dobne razrede širine 10 godina, u kojima deceniji čine sredine dobnih razreda. Raspored sastojina unutar pojedinih dobnih razreda s obzirom na njihovu starost bio je povoljan. Izuzetak čine dobni razredi sa sredinom od 30 godina na I i II bonitetu i od 100 godina na II bonitetu, u kojima se nalazila samo po jedna ili dvije sastojine. No te sastojine su imale starost, koja je bila blizu sredine dobnih razreda. |