DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 20 <-- 20 --> PDF |
1. METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Istraživanja su provedena u 9 gospodarskih jedinica i u 138 sastojina. Izbor gospodarskih jedinica i sastojina proveden je na bazi novo sastavljenih uređaj nih elaborata. Gospodarske jedinice koje su došle u obzir bile su ove: »Josip Kozarac« Šumarija Lipovijani i to jasenova računska gospodarska jedinica, »Muško Ostrvo« Šumarije Mikanovci, »Kragujna« i »Kusore« Šumarije Županja, »Sla- vir« Šumarije Otok, »Vrbanjske šume« i »Veliko Svenovo« Šumarije Spačva, »Desićevo« Šumarije Gunja i »Topolovac« Šumarije Lipovac. Opis navedenih gospodarskih jedinica i gospodarenja u njima ne donosimo zbog štednje s prostorom. Napominjemo, međutim, da je on minuciozno proveden u spomenutoj studiji o sadanjoj najpovoljnijoj sječivoj zrelosti u sastojinama poljskog jasena (11). Površina na kojoj su provedena istraživanja odnosno snimanja iznosi 2.144,48 ha. Za istraživanje su uzeti cijeli cdjeli odnosno odsjeci koji sadrže čiste ili mješovite sastojine poljskog jasena, hrasta lužnjaka, nizinskog brijesta, johe, vrbe itd. Od odjela odnosno odsjeka s mješovitim sastojinama došli su u obzir samo oni, u kojima je poljski jasen zastupan s najmanje 0,6 u ukupnoj drvnoj masi odjela odnosno odsjeka. Ova su istraživanja provedena na I i II bonitetnom razredu staništa poljskog jasena. Treći bonitetni razred nije došao u obzir, jer poljski jasen na tome bonitetu dolazi obično u manjim grupama (»sastojinicama«) ili stablimično zbog vrlo mokrih (močvarnih) tala. Osim toga manjkali su nam za istraživanje i pojedini dobni razredi. Međutim, potrebno je istaći, da zbog toga što nije istraživan treći bonitet neće nastati nikakva praznina, jer je poljski jasen na tom bonitetu vrlo loše kvalitete i nema gotovo nikakvo ekonomsko značenje, a i površinski je slabo zastupan. Istraživanjima su bile obuhvaćene tri biljne zajednice: 1) tipična šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoieto-Fraxinetum angustifoliueGlav. 1959 subas. typicum), 2) šuma poljskog jasena i crne johe sa kasnim drijemovcem. (Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959, subas. alnetosuru, glutmosae), i 3) tipična poplavna šuma hrasta lužnjaka sa šašem (Querceto- Genistetum elatae Horv. 1938 subas. caricetosum remotae), ali ona nisu provođena razlučeno po tim biljnim zajednicama. Uzrok tome leži u činjenici, da su neke od tih zajednica po površini male, a po masi i kvaliteti gotovo iste, a osim toga su manjkali i pojedini dobni razredi za neke zajednice. Kao baza za istraživanje su uzeti bonitetni razredi staništa poljskog jasena, što je sa gospodarskog stajališta u ovom slučaju najbolje. Težište našeg istraživanja bila je računska gospodarska jedinica poljskog jasena, koja se nalazi u sklopu gospodarske jedinice »Josip Kozarac«, jer ona sadrži sve tipove tla na kojima dolazi poljski jasen, zatim sve tipove sastojina poljskog jasena, sve biljne zajednice u kojima dolazi poljski jasen, sve bonitetne razrede staništa i sve dobne razrede za I i II bonitet, a površina joj je znatna, jer iznosi 1.791 ha. U preostalih 8 naprijed navedenih gospodarskih jedinica nismo imali tako povoljnu situaciju. Snimanja u tim gospodarskim jedinicama provela je Sekcija za uređivanje šuma Šumsko-industrijsko-poljoprivrednog kombinata »Spačva« Vinkovci. |