DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tabela br. 13. Ploha 21—30 cm 31—40 cm 41—50 cm 51—60 cm 61—70 cm 71—80 cm br. a b c d a b c d a b c d a b c d a b c d a b c d I 31 7 32 30 5 22 23 50 20 28 28 24 21 26 31 22 18 36 19 27 33 34 17 16 11 66 33 75 25 70 24 4 2 84 10 6 — 87 13 65 18 17 — III 79 14 7 — 74 21 5 — 94 6 86 16 86 14 75 — 13 12 IV 56 44 54 31 9 6 39 29 19 13 39 33 17 11 — 50 50 — — — 100 — V 50 21 14 15 38 33 17 12 45 19 17 19 27 25 28 20 100 — 50 50 Prema podacima iznesenima u priloženoj tabeli broj 13, može se pretpo staviti da je vitalnost jele dobra: na hladnijim i vlažnijim staništima do oko 60—70 cm pr.pr. na manje svježim staništima do oko 45—50 cm pr. pr. na relativno suhim staništima od oko 35—50 cm pr. pr. 10. DISKUSIJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA Istraživanja koja su se obavljala na Macelj gori orijentacijskog su karaktera, jer su se morala izvršiti ujesen, po veoma oblačnom i maglovitom vremenu te u veoma kratkom roku, u vezi s potrebnim smjernicama gospodarenja koje treba unijeti u reviziju gospodarske osnove (privrednog plana). Zato ta istraživanja nisu potpuna. Prema podacima osoblja Šumarije Krapina, jaka zaraza potkornjaka razvila se godine 1950/51, i to najviše u odjelima 24, 25 i 26, u kojima se razvilo katastrofalno sušenje jele godine 1963. i 1964. Prema navodima gospodarske osnove, koja je izrađena godine 1957., »jela je najboljeg izgleda i zdravstvenog stanja«; može se, dakle, pretpostaviti da su se masovna sušenja jele u godinama 1963. i 1964. razvila naglo, nakon nakupljanja raznih (nekontroliranih) negativnih utjecaja, i da je tih godina iil godinu-dvije ranije postojao povod koji je proces negativnih utjecaja pojačao. Makar ne možemo za sada razmatrati pitanja promjene karaktera makroklime, na temelju podataka susjedne Slovenije (M. B r i n a r) može se pretpostaviti da je jak utjecaj na ubrzanje sušenja jele imao kontinentalniji karakter makroklime. K tomu bi vjerovatno trebalo dodati i faktor pogoršanja sastojinske klime, tj. njeno zatopljivanje pod djelovanjem jakih eksploatacijskih i sanitarnih sječa (jako i naglo otvaranje sklopa krošanja). Prema podacima Šumarije Krapina, posječeno je suhih, polusuhih i veoma »oimeljenih« stabala« jele u tri najugroženija odjela: odjel 24 godina 1963. 203 stabla sa 597 m3 godina 1964. 173 stabla sa 541 m:i Svega: 376 stabala sa 1.138 m:1 odjel 25 godina 1963. 453 stabla sa 1.441 m:! godina 1964. 528 stabala sa 1.768 m3 Svega: 981 stablo sa 3.209 m:l |