DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1965 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Iz tih podataka može se donekle razabrati ovo: 1. rasprostranjenost imele prosječno je veća na starijim jelama; 2. starost jela nije jedini faktor o kojemu ovisi raširenost imele na stablima; 3. velika obraštenost imelom uzrok je da se većinom znatno smanjuje prirast stabala. Prema tomu, obilno prisustvo imele ne mora svagdje i uvijek biti uzrok sušenju jelovih stabala; mogu biti povod ili jedan od faktora koji, kod lošeg utjecaja nekog kompleksa ekoloških faktora, utječe da se ubrza smanjenje fiziološkog potencijala, onemogućuje brzo ili dobro oporavljanje i tako indirektno uslovljuje ubrzano sušenje jele. 8. ODNOS DEBLJINE STABALA I OBRASLOSTI IMELOM Budući da u prebornim oblicima sastojina, odnosno u sastojinama u kojima se gospodari po načelima prebornog gospodarenja, starost stabala ne može služiti kao faktor utvrđivanja fiziološko-patološke zrelosti stabala za sječu (jer je nepoznata), izvršili smo analizu obraslosti stabala imelom po debljinskim razredima, i to tako da se svaki razred razmatrao kao poseban skup stabala. Ukupan apsolutni broj stabala svakog debljinskog razreda sveden je na jednaku osnovicu (100%). Kvalifikacija obraslosti imelom određena je u četiri kategorije: a) bez imele, b) malo, c) srednje, d) mnogo (vidi tabelu br. 12). Dakako, da u takvom ocjenjivanju ima znatno subjektivnih utjecaja, ali drukčije se nije moglo raditi, pogotovo zato što smo posao morali obavljati po maglovitom vremenu te se brojenje grmova imele nije moglo ni približno obavljati. Tabela br. 12. Ploha 21—30 cm 31—40 cm 41—50 cm 51—60 cm 61—70 cm 71—80 cm br. a b c d a b c d a b c d a b c d a b c d a b c d I 77 15 8 — 37 18 27 18 16 35 25 24 17 30 31 22 9 36 37 18 — 33 50 17 II 100 94 6 72 24 4 — 60 40 62 38 — — 33 50 17 — III 100 90 10 100 96 4 90 10 — — 62 25 13 — IV 100 82 12 3 3 32 36 26 6 39 22 22 17 50 50 100 V 78 14 8 — 48 24 23 5 37 22 21 20 36 27 19 13 — 100 100 Na temelju podataka tabele br. 12 može se razabrati da je obraštenost sta bala imelom najveća na relativno najsušim staništima od 30 (35) cm pr. pr. suhim staništima od 35 (40) cm pr. pr. svježim staništima od 40 (50) cm pr. pr. vlažnim staništima od 60 (70) cm pr. pr. 9. ODNOS DEBLJINE I VITALNOSTI STABALA Kako je već navedeno, opća vitalnost jela utvrđena je okularnom ocjenom, pa je u tom poslu imao znatan udio subjektivni utjecaj. Ali u grubom prosjeku može i podatak o vitalnosti (u vezi s drugim podacima) služiti za ocjenu životnog potencijala promatranih jela. Slično kao i u prethodnom poglavlju, sastavljena je priložena tabela tj. apsolutni broj stabala svakog debljinskog razreda sveden je na jednaku osnovicu (100%). U terenskom manualu za ocjenu vitalnosti bile su uvedene i rubrike »polusuh« i »suh«. Takvih stabala nismo našli, jer ih je šumska uprava pravodobno oborila i iskoristila. Zato za ocjenu vitalnosti imamo svega četiri kategorije: dobra o b te loša c d (vidi tabelu br. 13). |